Podgorica, (MINA) – Izmjenama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) trebalo bi obezbijediti da o mjerama tajnog nadzora i prisluškivanja stanova ne odlučuje samo predsjednik Vrhovnog suda, već vijeće od tri sudije, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA).
Izvršni direktor HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da se Predlogom izmjena i dopuna Zakona o ANB-u proširuju ovlašćenja Agencije na privatne stanove.
“Što naravno pokreće pitanje zaštite prava građana i na nepovredivost stana od mogućih zloupotreba službenika Agencije”, rekla je Gorjanc Prelević agenciji MINA.
Ona je kazala da je, za nova predložena ovlašćenja ANB-a, kao i već postojeća, zaštita od zloupotreba predviđena u vidu dozvole predsjednika Vrhovnog suda.
“To formalno ispunjava zahtjev Ustava za sudskom kontrolom prisluškivanja i tajnog nadzora. Međutim, Evropski sud za ljudska prava je u svojoj praksi objasnio da je sudska kontrola potrebna zato što obezbjeđuje najbolju garanciju nezavisnosti i nepristrasnosti”, navela je Gorjanc Prelević.
Pošto u Crnoj Gori, kako je rekla, “politički način izbora predsjednika Vrhovnog suda”, koji u ovom slučaju vrši tu sudsku kontrolu, ne obezbjeđuje njegovu nezavisnost i nepristrasnost, ni za postojeća ni za proširena ovlašćenja, ANB nema dovoljno garantija protiv političke zloupotrebe.
“Zato bi Predlogom izmjena i dopuna Zakona o ANB-u, u najmanju ruku trebalo obezbijediti da o svakoj primjeni ovakvih ovlašćenja ANB-a ne odlučuje sam predsjednik Vrhovnog suda, već vijeće od troje sudija koje bi Sudski savjet birao svakih šest mjeseci, koji ne bi mogli biti članovi Sudskog savjeta i koji bi bili iz različitih sudova”, kazala je Gorjanc Prelević.
Prema njenim riječima, predviđeni mehanizam unutrašnje i parlamentarne kontrole rada ANB-a nije dovoljan da obezbijedi da se mjere ne primjenjuju i bez traženja dozvole suda.
“Tako da bi trebalo ponovo ozbiljno razmotriti izmjenu i tih odredbi zakona”, dodala je ona.
Gorjanc Prelević smatra i da bi Zakon trebalo izmijeniti i tako da se ukinu nadležnosti ANB-a u vezi prikupljanja informacija o organizovanom kriminalu.
“I druga kojima se uzurpiraju ovlašćenja državnog tužioca i policije u krivičnom postupku i da se uputi na odredbe Zakonik o krivičnom psotupku u pogledu obavještavanja lica prema kome su mjere preduzete i procedure uništavanja materijala prikupljenim tajnim nadzorom”, navela je ona.
U HRA smatraju da zabrinjavaju i odredbe koje omogućavaju beskonačno produžavanje mjera nadzora.
“Za razliku od mjera tajnih nadzora u krivičnom postupku, čija je primjena ograničena na najviše sedam mjeseci”, rekla je Gorjanc Prelević.
Ona je dodala i da je, pošto je presuda protiv novinara Petra Komnenića zbog njegovog pisanja o prisluškivanju sudija skrenula pažnju javnosti na to da se desilo da iz suda nestane predmet o primjeni mjera tajnog nadzora, sva priča oko zakona nema smisla, ako država nije u stanju da obezbijedi odgovornost onih koji su ih na temu prisluškivanja već prekršili.
Sadržaj predmeta je, prema riječima Gorjanc Prelević, po zakonu morao biti pokazan onima protiv kojih su mjere primjenjene.
“Pa ”nikom ništa”, osim onome ko se usudio da o tome piše”, rekla je Gorjanc Prelević.
