Akcija za ljudska prava je danas dostavila poslanicima i poslanicama predloge 5 amandmana na Predlog zakona o sudovima i 31 amandman na Predlog zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija.

Očekujemo da poslanici apeluju na predlagača zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, ministra pravde, da taj važan zakon vrati na doradu i da se on ne usvaja u ovom stanju.

U odnosu na zakon o sudovima, predložili smo:

– da se precizira da načelni pravni stav sjednice sudija nije obavezujući izvor prava, u skladu s preporukom Venecijanske komisije;
– da se ograniče predložene mogućnosti predsjednika suda da izvrši uvid u predmete;
– da se isključi mogućnost „kontrole rada“ nižeg suda od strane višeg, kao što je do sada bio slučaj da sudije Vrhovnog suda idu u niže sudove i pregledaju rad sudija, jer to može da ugrozi nezavisnost sudije, i nema opravdanja uz uvođenje redovnog ocjenjivanja rada sudije;
– da se skrati rok za omogućavanje strankama i njihovim zastupnicima da izvrše uvid u sudski spis na najkasnije 48h umjesto tri dana, kako je predloženo;
– prilog za raspravu na temu predloženog povećanja nadležnosti ionako opterećenog Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici. Predložili smo osnivanje Specijalnog suda ili povećanje broja sudija u svjetlu predloga da se sva specijalna nadležnost u krivičnom postupku koncentriše u Podgorici.

Za razliku od zakona o sudovima, koji je moguće amandmanski popraviti, Predlog zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija ima previše neopravdanih praznina i nepreciznosti – nedovoljno je razrađen postupak izbora članova Sudskog savjeta posebno iz reda sudija, ali i uglednih pravnika, ponovo nema dodatnog uslova za izbor članova Savjeta kojim bi se spriječio politički uticaj (npr. ako su članovi stranaka, funkcioneri stranaka ili su to bili u periodu prije kandidovanja za funkciju člana Savjeta), izostale su detaljnije odredbe o izuzeću članova Savjeta iz odlučivanja o svim pitanjima u kojima se mogu naći u sukobu interesa, nije precizirano na osnovu čega i kako se ocjenjuje „opšta sposobnost sudije za vršenje sudijske funkcije“ što vodi u neopravdanu arbitrernost, a predloženo je, nadamo se greškom, i da se osuda sudije ili člana Sudskog savjeta za krivična djela kao što su učestvovanje u tuči, zlostavljanje, prinuda, prevara, povreda prava na podnošenje pravnog sredstva, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici ne smatra nečim što bi ih činilo nedostojnim za vršenje sudijske funkcije, odnosno funkcije člana Savjeta.
Pored navedenog, predložili smo i:
– da se zadrži kriterijum ”dostojnosti” za obavljanje funkcije sudije, koji je uklonjen iz Predloga zakona (ali da se ne ocjenjuje od 1-5, kako je sada propisano, već ocjenom dostojan – nedostojan);
– da se redovno ocjenjuje i rad sudija Vrhovnog suda, kao i drugih sudija, u skladu sa preporukom Venecijanske komisije;
– da se preciziraju kriterijumi za izbor predsjednika Vrhovnog suda;
– da se prohodnost advokata, profesora i drugih istaknutih pravnika na mjesto sudije Vrhovnog suda ne ograničava na samo jednog sudiju Vrhovnog suda;
– da se pisani test sprovodi za sve kandidate za sudiju, a ne samo za one koji nisu ocjenjeni na pravosudnom ispitu, da se ne bi neopravdano razlikovalo među njima;
– da se „sposobnost za donošenje odluka i rješavanje sukoba“ i „razumijevanje uloge sudije u društvu“ ocjenjuju na osnovu pisanog testa, a ne intervjua, kako bi se obezbijedila objektivnost u ocjenjivanju;
– da se vođenje intervjua na kome se ocjenjuje komunikativnost i motivacija za obavljanje sudijske funkcije sprovodi na osnovu smjernica koje će prethodno utvrditi Sudski savjet, da bi se obezbijedio što objektivniji pristup prema svima;
– da se odustane od ocjenjivanja intervjua sa sudijama koji su kandidati za napredovanje, jer nije propisano šta bi se ocjenjivalo na intervjuu bodovima od 0 do 20;
– da se precizira postupak ostvarenja prava na uvid i kopiranje dokumentacije kandidata;
– da se svakom članu Sudskog savjeta omogući da predloži pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti sudije, poučeni dosadašnjim iskustvom da predsjednici sudova to po pravilu nisu činili ili su selektivno činili;
– da se spriječi da sudiji može prestati sudijska funkcija na lični zahtjev nakon pokretanja postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti pre okončanja tog postupka, i tako spreči praksa da sudija protiv koga je pokrenut postupak davanjem ostavke na funkciju spriječi utvrđivanje odgovornosti za propuste u dotadašnjem radu, itd.

Imajući u vidu zakone iz okruženja koji uređuju rad sličnih savjeta i prava i dužnosti sudija, očigledno je da predloženi zakon nije još uvijek u formi za usvajanje, već zahtijeva bar još jedan pažljiv pregled. Smatramo da je važnija dorada Predloga ovog zakona od poštovanja rokova iz Akcionog plana za poglavlje 23.

Mnogi ponovljeni predlozi HRA su ministarstvu pravde dostavljeni još 2009. godine, u okviru publikacije ”Analiza reforme izbora sudija u Crnoj Gori 2007-2008”, u martu 2013. smo objavili ”Analizu rada Sudskog savjeta 2008-2013”, koja je takođe sadržala brojne ponovljene i nove preporuke, u septembru 2013, posle ustavnih promjena, predložili smo napismeno brojne dopune zakona o Sudskom savjetu, a 2014. smo učestvovali u javnoj raspravi u kojoj mnogi naši predlozi nisu ni uzeti u obzir niti je na njih odgovoreno u izvještaju sa javne rasprave.

Predlog amandmana na Predlog Zakona o sudovima

Predlog amandmana na Predlog zakona o Sudskom savjetu