2/3/2015 – POVODOM ODLUKE USTAVNOG SUDA DA ODREDBA ODLUKE O OBLICIMA SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE GLAVNOG GRADA NIJE U SAGLASNOSTI SA USTAVOM JER DISKRIMINIŠE STRANCE I STRANKINJE
2/3/2015 – POVODOM ODLUKE USTAVNOG SUDA DA ODREDBA ODLUKE O OBLICIMA SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE GLAVNOG GRADA NIJE U SAGLASNOSTI SA USTAVOM JER DISKRIMINIŠE STRANCE I STRANKINJE
Pozdravljamo odluku Ustavnog suda kojom je proglašena neustavnom odredba Odluke Glavnog grada o oblicima socijalne i dječje zaštite, koja je kao uslov za ostvarivanje prava iz socijalne i dječije zaštite (npr. pristup Narodnoj kuhinji) propisivala crnogorsko državljanstvo. Ova odluka će prestati da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore. Odluku možete preuzeti ovdje.
Imajući u vidu stav Ustavnog suda, pozivamo i druge lokalne samouprave, koje su podzakonskim propisima uslovile pružanje oblika socijalne zaštite posjedovanjem crnogorskog državljanstva, da ukinu ovaj uslov i donošenjem novih podzakonskih propisa obezbijede jednak pristup oblicima socijalne i dječje zaštite na lokalnom nivou.
Pozivamo Glavni grad da izdvoji dodatna sredstva i obezbijedi da se u Narodnoj kuhinji odmah započne sa pripremom dovoljnog broja obroka, čime bi svi sugrađani u stanju socijalne potrebe, bez diskriminacije, mogli da dobiju topli obrok.
Skoro četiri godine smo čekali da se zaštiti i pravo stranaca i strankinja na zaštitu od gladi u Podgorici, tako što bi im se omogućilo da koriste uslugu narodne kuhinje. Tadašnjeg gradonačelnika Podgorice, doktora Miomira Mugošu, pokušali smo da u julu 2011. ubijedimo stavom UN Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava da je Odluka Glavnog grada diskriminatorna – protivna međunarodnim standardima ljudskih prava, ali nam na to pismo nije ni odgovorio.
Raduje nas da je Ustavni sud prepoznao princip prema kojem: “Uspostavljena razlika između lica koji imaju crnogorsko državljanstvo i svih drugih lica koja nemaju crnogorsko državljanstvo, a nastanjena su na teritoriji Glavnog grada i nalaze se u stanju socijalne potrebe, po ocjeni Ustavnog suda, nema objektivno i razumno opravdanje u pogledu mogućnosti za korišćenje tih prava.”
U skladu sa odlukom Ustavnog suda, sva lica u stanju socijalne potrebe sa prebivalištem u Podgorici, koja ne koriste neki od utvrđenih oblika zaštite prema Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti, imaju pravo na: pomoć i njegu u kući (za starija i bolesna lica bez druge pomoći u kući, ili mlađu osobu ako je samohrana ili je osoba sa invaliditetom), jednokratnu pomoć (novčanu pomoć ili pomoć u hrani, odjeći, ogrijevu i sredstvima za održavanje higijene) i besplatni dnevni obrok u javnoj (Narodnoj) kuhinji, koja se nalazi na Koniku.
Takođe, stranci imaju pravo i na neke od sljedećih oblika dječje zaštite i to: poklon-paket za novorođenčad (ovo se odnosi na sve roditelje pod uslovom da jedan od roditelja ima prebivalište u Podgorici), novčanu pomoć za kupovinu udžbenika i školskog pribora (za porodice koje nemaju materijalnu mogućnost da obezbijede djecu) i besplatni odmor i rekreaciju (takođe za djecu iz porodica lošeg materijalnog stanja).
Nadamo se da će i druge opštine koje su na isti način uslovile ostvarivanje oblika socijalne i dječje zaštite uvažiti odluku Ustavnog suda i hitno obezbijediti uživanje oblika socijalne i dječje zaštite na lokalnom nivou bez diskriminacije po osnovu državljanstva.
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA: ”Odluka Ustavnog suda je ispravila sramotu u vidu pravila Glavnog grada da samo crnogorski državljani i državljanke zaslužuju zaštitu od gladi i podsetila da ovo ljudsko pravo zaslužuju svi ljudi. Iako neka prava, kao što su prava da se glasa i bude biran na izborima ili pravo na rad, države mogu da rezervišu samo za svoje državljane, ljudska prava, kao što im i ime kaže, po pravilu pripadaju svima, bez obzira na bilo koje svojstvo, uključujući državljanstvo. Srećni smo što smo doprinijeli da se ova nepravda ispravi, zahvaljujemo Ombudsmanu Šućku Bakoviću što je našu inicijativu učinio predlogom po kome je Ustavni sud morao da postupa. Nadamo se i da ubuduće, zahvaljujući roku od 18 mjeseci koji je ipak zadržan za postupanje Ustavnog suda, više nećemo morati da čekamo godinama na zaštitu osnovnih prava.”
