Ovih dana se navršava 23 godine od kako je u Crnoj Gori izvršen zločin protiv izbjeglih Muslimana iz Bosne i Hercegovine, poznatiji kao ”Deportacija izbeglica”. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Anima će u ponedjeljak, 25. maja 2015. godine, u podne, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg-Novi, odakle je većina izbjeglica organizovano nezakonito deportovana, položiti cvijeće i zajednički odati počast žrtvama.

Podsjećamo, crnogorska policija je u maju i junu 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Većina izručenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela mučenje i na kraju su razmijenjeni. Još uvek se nekim žrtvama deportovanim iz Herceg-Novog 27. maja 1992. ne zna ni grob, niti gdje su tačno ubijeni.

Nevladine organizacije (HRA, CGO i Anima) i predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, su prije 4 i 3 godine uputili tri inicijative:

• inicijativu predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću i svim šefovima poslaničkih klubova, da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore;

• inicijativu tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, podržavajući tako i želju porodica deportovanih žrtava;

• 2012. godine je upućena inicijativa i da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog primjene policijskih ovlašćenja tokom deportacije izbjeglica iz BiH.

Nijedna inicijativa do danas nije prihvaćena. Podsjećamo, tadašnji predsjednik Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejan Mandić, izjavio je da grad Herceg-Novi nije spreman da podrži inicijativu za podizanje spomen obilježja, kao i da se u vezi s tim nije obraćao višim instancama, u konkretnom slučaju Ministarstvu kulture. Predsjednik Vlade Igor Lukšić je 11. jula 2011. otvorio «spomenik svim žrtvama ratova 1991-2001». Tada smo izjavili da smatramo neprimjerenim i beskorisnim sve žrtve gurnuti pod isto, bezimeno obilježje, koje ne saopštava baš ništa o tome što se u toj deceniji dogodilo, ko su te žrtve i ko je za njih odgovoran. Zbog toga se podignuti spomenik ne može smatrati odgovorom na našu inicijativu.

Podsjećamo da su presudom Višeg suda u Podgorici (koja je postala pravosnažna 17. maja 2013. kada ju je potvrdio Apelacioni sud) svi okrivljeni oslobođeni odgovornosti jer nisu imali status ”pripadnika strane u sukobu u BiH” odnosno onih ”koji su bili u službi strane u sukobu u BiH”, a koji im je navodno bio neophodan da bi se moglo smatrati da su izvršili ratni zločin. U međuvremenu je ekspert Evropske unije, Maurizio Salustro, u svom izvještaju o procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori istakao da je preduslov za krivičnopravnu odgovornost za ratni zločin koji je sud uspostavio pogrešan i nepoznat međunarodnom humanitarnom pravu i praksi, gdje se za odgovornost ne zahtijeva nikakav formalan status izvšioca, već kontekst oružanog sukoba koji je na njega uticao da izvrši zločin. Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore (VDT) je 25. marta 2015. podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv presude zahtijevajući od Vrhovnog suda da utvrdi da je tom presudom zakon povrijeđen u korist okrivljenih bivših službenika policije, funkcionera MUP-a i Državne bezbjednosti.

Pozdravljamo inicijativu hercegnovskog odbora SDP-a koji je nedavno pozvao nadležne da se ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg-Novi postavi spomen ploča svim deportovanim građanima BiH. Pozvali smo sve odbornike skupštine opštine Herceg-Novi da nam se pridruže na obilježavanju ove tužne godišnjice, a sada pozivamo i medije i građane da nam se pridruže.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava

Ljupka Kovačević, koordinatorka ANIME – Centra za žensko i mirovno obrazovanje

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje