36. Nedavno se jedna porodica obratila za pomoć medijima, tražili su djevojčicu od 15 godina. Ona se dan kasnije vratila kući, što su neki mediji iskoristili za plasiranje čaršijskih priča, tračeva, da je provela noć sa momkom, pa još i gore, nagađali su da se bila odlučila ubiti. Čak su sljedećeg dana objavili potpuno drugu tezu, da je riječ o nekoj igri sa Facebooka, da djeca bježe od kuće na 72 sata. Zar nije to kršenje etike, govoriti na taj način o životu jednog djeteta, i sve pod krinkom brige za nju?
27/05/20154/6/2015 – KOMENTAR O PREDLOGU IZMJENA ZAKONIKA O KRIVIČNOM POSTUPKU – IZ UGLA ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA
04/06/20152/6/2015 – O ODLUCI DRŽAVNOG TUŽIOCA DA OBUSTAVI ISTRAGU U SLUČAJU LOMLJENJA STAKALA NA VOZILU NOVINARKE ZORICE BULATOVIĆ
Akcija za ljudska prava (HRA) sa žaljenjem prihvata odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu da obustavi dalju istragu incidenta lomljenja stakala na vozilu novinarke Dnevnih novina Zorice Bulatović. ODT je istragu obustavilo jer je djelo kvalifikovalo kao Uništenje i oštećenje tuđe stvari za koje se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi, pa se od privatnog tužioca Zorice Bulatović očekuje da samostalno vodi istragu i preduzme gonjenje.
Međutim, prošle godine je ODT u Podgorici, u skoro identičnom slučaju paljenja vozila policijskog službenika, odlučilo da djelo kvalifikuje kao Ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa k. d. Uništenje i oštećenje tuđe stvari, za koje se i sudi.
Odluka tužilaštva da se u ovom slučaju opredijeli za kvalifikaciju koja odgovornost za istragu i otkrivanje počinioca prebacuje na novinarku doprinosi atmosferi nekažnjivosti napada na novinare koja vlada u Crnoj Gori. U ovom kontekstu posebno zabrinjava činjenica da je i sama novinarka više puta ponovila da strahuje za svoju sigurnost, jer je objavila tekstove koji su ukazivali na kršenje zakona od strane privatnih firmi i državnih službenika.
I ovaj slučaj pokazuje da bi bilo opravdano uvesti nova krivična djela kojima bi se omogućilo da i novinari, kao i službena lica, dobiju pojačanu zaštitu u obavljanju profesije jer je novinarstvo profesija od posebnog javnog interesa u demokratskom društvu, a njeni pripadnici su očigledno izloženi pojačanom riziku. Predložene dopune Krivičnog zakonika bi mogle da obezbijede i da se napad na imovinu novinara istražuje i goni po službenoj dužnosti, dodatno bi se iskazala svijest o značaju novinarske profesije, a strože kazne bi mogle doprinijeti odvraćanju potencijalnih počinilaca od ovakvih napada ubuduće.
HRA se od 2010. godine zalaže za izmjene i dopune Krivičnog zakonika koje će obavezati državne organe, na prvom mjestu tužilaštvo, da u praksi postupaju u skladu sa pretpostavkom o većoj društvenoj opasnosti koju napad na novinare nosi. Predložili smo propisivanje novih krivičnih djela kojim bi se pojačala zaštita novinara u obavljanju profesionalnih zadataka: „Sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka“ i „Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka“ i dopunu postojećih krivičnih djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda koja bi se gonila po službenoj dužnosti.
HRA istrajava i u apelovanju na nadležne organe da preduzimaju sve što je neophodno da bi izvršioci i nalogodavci nekažnjenih napada na novinare bili privedeni pravdi. Od Komisije za praćenje istraga napada na novinare očekujemo da ukaže i na one koji su ometali istrage i omogućavali nekažnjivost.
Tim Akcije za ljudska prava