Uoči 10. oktobra – Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Akcija za ljudska prava (HRA) podsjeća na ljudska prava mentalno oboljelih osoba i poziva na dosljednu primjenu zakona koji garantuju njihova prava (Zakon o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica i Zakon o vanparničnom postupku).

U javnosti postoji uvreženo pogrešno mišljenje da mentalno oboljele osobe ne mogu da se izliječe i da predstavljaju opasnost za okolinu, da ih je potrebno izolovati i spriječiti da rade ili na drugi način učestvuju u životu zajednice. Uz odgovarajući tretman, mentalno oboljeli često mogu i da rade i učestvuju u svim aspektima društvenog života. Mediji treba da imaju na umu obavezu da suzbijaju predrasude i postupaju u skladu s obavezom zaštite privatnosti i zabrane diskriminacije i ovih osoba.

Mentalno oboljele osobe imaju i ljudsko pravo na fizičku slobodu, koje znači i zabranu prinudne hospitalizacije onda kada ona nije neophodna. Naše iskustvo uspješnog zastupanja prisilno hospitalizovane osobe do obustavljanja takve hospitalizacije u septembru 2014, pokazalo je da je policija suprotno Zakonu o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišila slobode osobu i sprovela u psihijatrijsku bolnicu samo zato što je ona zbog male sredine poznata i ranije boravila u toj bolnici, iako u konkretnom slučaju nije bilo dokaza da je ikome prijetila ili davala povoda da će sebe ili drugoga povrijediti; da je osoba zadržana u bolnici uz kršenje procedure, kao i da je Osnovni sud u Kotoru bez obavljenog vještačenja određenog od strane suda i bez saslušavanja lica o čijoj se prisilnoj hospitalizaciji odlučivalo donio odluku o prisilnom zadržavanju.

Garancije protiv neopravdane prinudne hospitalizacije su unaprijeđene u Zakonu o vanparničnom postupku u aprilu ove godine na predlog HRA, u skladu s preporukama Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja (CPT), pa je propisano da prisilno hospitalizovana osoba u toku postupka odlučivanja o prisilnoj hospitalizaciji mora imati advokata, tj. pravo na besplatnu pravnu pomoć ako nije u mogućnosti da obezbijedi advokata. Propisana je i obaveza suda da ročište u postupku odlučivanja o prisilnoj hospitalizaciji održi u ustanovi u kojoj se osoba nalazi i sasluša osobu o čijoj hospitalizaciji odlučuje, ako je sposobna da shvati značaj i pravne posledice svoga učešća u postupku. Usvojen je i predlog HRA da sud o sposobnosti osobe da shvati značaj i posljedice učešća u postupku i opravdanosti razloga za prisilnu hospitalizaciju, odlučuje na osnovu mišljenja nezavisnog vještaka, koji nije zaposlen u ustanovi u koju se osoba prinudno smješta.

Tim Akcije za ljudska prava