Rasprava o predloženim izmjenama medijskih zakona u Skupštini je pokazala da su promjene posebno Zakona o medijima neophodne, bez obzira na to što nije postojala politička volja većine za usvajanje izmjena i dopuna tog zakona koje su predložili poslanici opozicije.

Akcija za ljudska prava (HRA) od 2010. predlaže da se Zakon o medijima dopuni da bi se obezbijedila dosljedna primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava u pravnom poretku Crne Gore. Pozivamo nadležne da već sada pokrenu postupak izmjena i dopuna Zakona o medijima.

Imajući u vidu ispoljene razlike među političkim partijama, smatramo da bi Predloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima, Zakona o elektronskim medijima i Zakona o RTCG, koje su Skupštini predložili poslanici opozicije, trebalo uputiti Savjetu Evrope i Evropskoj uniji na komentare. Takođe, treba uzeti u obzir i raspravljati o komentarima ovih zakona koje je Predstavnica za slobodu medija OEBS-a Dunja Mijatović iznijela u pismu predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću i nedavno objavila crnogorskoj javnosti.

HRA skreće pažnju da Mijatović nije kritikovala predloge HRA za izmjene i dopune Zakona o medijima, koji su prvobitno 2010. godine, a zatim, u dopunjenom izdanju i 2015. godine, predloženi Vladi (ministrima pravde i kulture) i skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, a koje su onda poslanici opozicije uvrstili u njihov Predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima u julu 2016. godine. Predlozi HRA se tiču propisivanja ”dužne novinarske pažnje”, osnova za isključenje odgovornosti za štetu, ograničavanja visine naknade nematerijalne štete, dopune regulacije prava na ispravku i odgovor, odredaba o privatnosti i privremenoj mjeri za spriječavanje objavljivanja ili ponavljanja objavljivanja, itd. Ovo dodatno ukazuje na politički karakter površnih i neutemeljenih napada na te predloge koji su se čuli prilikom rasprave u Skupštini i mimo nje. Zbog toga, HRA smatra da je u najboljem interesu Crne Gore da se u proces izmjene Zakona o medijima i drugih medijskih zakona što prije uključi više referentnih stručnjaka iz Evrope, u odnosu na koje, nadamo se, političke partije na vlasti neće ispoljiti političke predrasude.

Hronologija:

HRA je prvi put u novembru 2010. godine objavila Predlog reforme odgovornosti za povredu časti i ugleda u Crnoj Gori (reforme zakona o kleveti i uvredi) uz podršku Fondacije za otvoreno društvo. Ovaj Predlog je pored predloga potpune dekriminalizacije Glave XVII Krivičnog zakonika Crne Gore i propisivanja novih krivičnih djela za zaštitu novinara, sadržao i izmjenu i dopunu odredbi Zakona o medijima u odnosu na standard dužne novinarske pažnje, isključenja odgovornosti za štetu, ograničenje iznosa naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda itd. Predlog je sačinila radna grupa u sastavu: Ana Vuković, sutkinja Višeg suda u Podgorici, Dušan Stojković, advokat iz Beograda, Tamara Durutović, advokatica iz Podgorice, Veselin Radulović, advokat iz Podgorice, Peter Noorlander, advokat, direktor Media Law Defence Initiative iz Londona, savjetnik na projektu, mr Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, urednica projekta. 

Crna Gora je 2011. dekriminalizovala krivična djela Kleveta i Uvreda, ali nije započela rad na izmjenama i dopunama Zakona o medijima koji je usvojen 2002. i koji je najstariji i najkraći medijski zakon u regionu. 

HRA je 2015. godine dopunila prvobitni predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima i 2. jula 2015. u Podgorici održala raspravu o tom novom predlogu uz učešće ministra kulture – mr Pavla Goranovića i ministra pravde – Zorana Pažina. Predlog je izradila radna grupa HRA u sastavu: g-đa Azra Jasavić, poslanica Pozitivne Crne Gore, g-đa Draginja Vuksanović, poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore, g-din Dragoljub Duško Vuković, novinar i medijski analitičar, g-din Goran Đurović, predsjednik Komisije Savjeta RTCG za razmatranje predstavki i prigovora slušalaca i gledalaca, predsjednik Upravnog odbora Koalicije NVO – Saradnjom do cilja, g-đa Jadranka Vojvodić, zamjenica direktora Agencije za elektronske medije i Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA. G-din Peter Noorlander, stručnjak za medijsko pravo, direktor NVO Media Legal Defence Initiative iz Londona pomagao je kao savjetnik. Zaključak rasprave je bio da se inicira održavanje konsultativnog ili kontrolnog saslušanja u Skupštini sa ministrima kulture i pravde, u cilju izrade zvanične analize nedostataka zakonskog okvira za rad medija.

HRA je 10. novembra 2015. uputila Odboru inicijativu o održavanju konsultativne rasprave o potrebi za izmjenama i dopunama Zakona o medijima. Pored Predloga radne grupe HRA izmjena i dopuna koje bi trebalo da doprinesu usklađivanju Zakona o medijima sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, radna grupa je u načelu predložila i osnivanje sveobuhvatnog Fonda za medijski pluralizam, propisivanje postupaka i kriterijuma za transparentno oglašavanje države u medijima, kao i preciziranje prava novinara u odnosu na osnivače medija. HRA je podsjetila Odbor da je u Smjernicama za podršku slobodi i integritetu medija na Zapadnom Balkanu i u Turskoj od 2014-2020. Evropske komisije naglašeno da bi Parlament trebalo da: “sprovodi periodične procjene stanja slobode medija, vrši procjenu domaćih zakona i prakse u odnosu na niz osnovnih principa o “kvalitetu zakona”, kako je navedeno u praksi Evropskog suda za ljudska prava i Rezoluciji Savjeta Evrope PS 1636 (2008) “, kao i “predloži i usvoji politiku i predloge zakona u skladu sa pravom Evropske unije i navedenih principa i pokazatelja za prevazilaženje nedostataka.”

Odbor je na sjednici 7. decembra 2015, povodom inicijative HRA zauzeo jedinstven stav da je ”u narednom periodu, potrebno organizovati konsultativno saslušanje (raspravu). U vezi sa tim, Odbor će pozvati sve predlagače i kompetentne stručnjake zbog davanja doprinosa poboljšanju i unaprjeđenju pitanja iz ove oblasti.”

Na početku jula 2016. trojica poslanika opozicionih partija URA, Demos i SDP uputili su Skupštini njihov Predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima, koji je sadržao i predloge HRA. Trojica poslanika su predložili i Predlog izmjena i dopuna Zakona o elektronskim medijima i Predlog izmjena i dopuna Zakona o RTCG.

Odbor je raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima zakazao za 26. jul 2016. godine, ali je ona tog dana otkazana zbog nedostatka kvoruma, tj. bojkota vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).

Skupština nije usvojila Predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima na kraju sjednice u julu 2016. godine.

U saopštenju za javnost 12. avgusta 2016. Predstavnica za medije OEBS-a, Dunja Mijatović, saopštila je da je u pismu predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću 27. jula 2016. izrazila zabrinutost u vezi predloženih izmjena tri medijska zakona u Crnoj Gori (Zakon o medijima, Zakon o elektronskim medijima i Zakon o RTCG) i skrenula pažnju na konkretne odredbe koje bi, po njenom mišljenju, mogle da imaju nepovoljan efekat na medijski pluralizam u Crnoj Gori. U odnosu na Zakon o medijima ona je izrazila zabrinutost samo u pogledu formulacija odredbi o oglašavanju državnih organa u medijima, koje nisu bile sastavni dio predloga HRA.