Postupajući po prekršajnoj prijavi HRA protiv Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog višestrukog prekoračenja zakonskog roka za odlučivanje po žalbi zbog uskraćivanja pristupa informacijama, upravna inspektorka je obustavila postupak i prihvatila da je nedovoljan broj ”izvršilaca” za rad na žalbama u Agenciji dovoljno opravdanje za kršenje zakona. HRA smatra da je odluka inspektorke nezakonita i pogubna za uspostavljanje vladavine prava, pa je od nadležnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova zatražila da je preispitaju.

HRA je Agenciju prijavila inspekciji zbog prekršaja iz čl. 48 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, po kojem će se Agencija kazniti kaznom od 200 do 2.000 eura ako prekorači rok od 15 dana za rješavanje po žalbama. Na dan podnošenja prijave, Agencija po žalbama HRA nije odlučila tri i po mjeseca. Inspektorka je pokrenula postupak inspekcijskog pregleda, a zatim ga obustavila prihvativši navode predsjednika Savjeta Agencije da zakon krše jer je ”sprovođenje odluka Savjeta Agencije u nadležnosti 2 izvršioca što je nedovoljno za preduzimanje upravnih radnji i svih aktivnosti u predmetima kako za odlučivanje tako i za postupanje u predmetima.“

Prihvativši nekritički navedeno opravdanje, inspektorka je poslala jasnu poruku i Agenciji i drugim državnim organima da mogu slobodno da nastave da krše zakon ako to opravdaju nedovoljnim brojem ”izvršilaca”, iako ni nedostatak zaposlenih nije izvinjavajuća okolnost za prekoračenje zakonskih rokova, posebno kada je to prekoračenje i propisano kao prekršaj.

Inspektorka je, prema Zakonu o inspekcijskom nadzoru, bila obavezna ne samo da izrekne kaznu zbog kašnjenja, već i da naredi Agenciji da preduzme odgovarajuće mjere i radnje u roku koji joj odredi, što, takođe, nije učinila. Takođe, isti Zakon propisuje da je inspektor ovlašćen da obustavi postupak samo ako utvrdi da je subjekat nadzora u ostavljenom roku potpuno otklonio nepravilnosti na koje mu je inspektor ukazao, što se u ovom slučaju nije desilo.

Ostalo je nejasno i zašto je inspektorka nekritički prihvatila navode predsjednika Savjeta Agencije o tome da Agencija nema dovoljno izvršilaca, s obzirom na to da Savjet Agencije radi u punom sastavu, da sam organizuje svoj rad i da je direktor Agencije mogao povećati broj izvršilaca na ovim poslovima, dok se po potrebi ne obezbijedi i veći broj zaposlenih.

Studiju slučaja pristupa informacijama – odlukama po kontrolnim zahtjevima predsjednika Osnovnog suda u Podgorici i Višeg suda u Podgorici možete preuzeti ovdje.

Epilog je da je HRA informaciju o odlukama Višeg suda u Podgorici uspjela da dobije tek posle 8 mjeseci (250 dana) od dana podnošenja zahtjeva, dok informacije o odlukama Osnovnog suda u Podgorici još uvijek nije primila ni posle 9 mjeseci (272 dana) od podnošenja zahtjeva. Istu vrstu odluka drugi sudovi u Crnoj Gori odavno objavljuju na svojim internet stranicama.

Pristup odlukama je ostvaren tek pošto je Agencija po žalbama zbog uskraćivanja pristupa informacijama odlučila posle 7 mjeseci od njihovog podnošenja, što znači da je u ovom slučaju Agencija 13 puta prekoračila zakonski rok od 15 dana za odlučivanje po žalbama. Prema informacijama HRA, Agencija u kontinuitetu krši zakon i u drugim predmetima za pristup informacijama, ali je HRA prva zbog toga podnijela prekršajnu prijavu. Na žalost, reakcija inspekcije ne samo da nije doprinjela da se stanje stvari popravi već je naprotiv, poslato ohrabrenje državnim organima da mogu sistematski kršiti zakon ako mogu da istaknu nedovoljan broj izvršilaca u svoju odbranu.

Uvjereni da ovakav pristup inspekcije ne smije postati pravilo na štetu vladavine prava u Crnoj Gori, očekujemo da Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedi da se promijeni pristup upravne inspekcije.

Pismo upućeno ovim povodom ministru unutrašnjih poslova Goranu Daniloviću, generalnoj direktorici Direktorata za državnu upravu i lokalnu samoupravu Dragani Ranitović, i glavnoj upravnoj inspektorki Dragici Anđelić 9.9.2016. možete preuzeti ovdje.