Povodom obilježavanja Svjetskog dana socijalne pravde Akcija za ljudska prava (HRA) skreće pažnju na težak socijalni položaj najugroženijih kategorija stanovništva u Crnoj Gori i poziva Vladu Crne Gore da hitno riješi goruće probleme u oblasti socijalne i dječije zaštite. Apelujemo da se: (1) povećaju iznosi socijalne pomoći tako da mogu da zadovolje osnovne potrebe korisnika, (2) ograniči trošenje sredstava socijalne zaštite na ljude u utvrđenom stanju socijalne potrebe i (3) konačno obezbijedi primjena člana 198 Zakona o energetici, kojim je načelno zabranjeno isključiti sa mreže tzv. ranjive kupce (zdravstveno i socijalno ugrožene) bez obzira na eventualno neizmirene obaveze po osnovu utrošene električne energije.

Socijalna pomoć u Crnoj Gori i dalje ne omogućava dostojanstveno preživljavanje. Još u decembru 2014. godine UN Komitet za ekonomska, kulturna i socijalna prava preporučio je Crnoj Gori da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom. Podsjećamo da najugroženiji u Crnoj Gori žive od materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) koje iznosi 108 eura mjesečno za četvoročlanu porodicu dok su troškovi života osam puta veći. Iznos MOP je od 2010. godine porastao za nepunih sedam eura. Dječiji dodatak iznosi 24 eura mjesečno po djetetu, po pravilu, i ograničen je samo na prvo troje djece u porodici. S druge strane, trošak minimalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu prešao je 800 eura još 2015. godine, prema poslednjoj računici MONSTAT-a.

Neprihvatljivo je obrazloženje da u budžetu nema dovoljno novca, jer je jasno da ga ima, ali i da se nenamjenski troši. Istraživanje koje je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) sproveo u saradnji sa HRA, pokazalo je da je iz državnog budžeta u 2017. godini izdvojeno gotovo dva miliona eura za jednokratnu socijalnu pomoć, od čega je samo 700.000 eura dodijeljeno najugroženijima. Skoro dvostruko više je kroz netransparentne procedure podijeljeno zaposlenima u državnim institucijama i ministarstvima za poboljšanje njihove materijalne situacije, kupovinu u marketima, za 8. mart, Novu godinu, zimnicu, itd. Kako je budžetom za 2018. godinu ponovo predviđeno skoro dva miliona eura (odnosno 1.965.000,00 eura) za jednokratnu socijalnu pomoć, apelujemo da se detaljno preispita ovo nenamjensko trošenje sredstava i obezbijedi da u 2018. godini novac ode onima kojima je zaista neophodan.

Apelujemo na Ministarstvo rada i socijalnog staranja da pomogne da Vlada hitno i transparentno obezbijedi primjenu člana 198 Zakona o energetici, kojim je načelno zabranjeno isključivanje sa mreže tzv. ranjivih kupaca (zdravstveno i socijalno ugroženih osoba) bez obzira na eventualno neizmirene obaveze po osnovu utrošene električne energije. Iako je Zakon o energetici stupio na snagu 28. januara 2016, da bi počela primjena navedenog člana, Vlada je trebalo da podzakonskim aktom utvrdi kriterijume za određivanje ranjivih kupaca u julu 2016. godine, ali to još uvijek nije uradila. HRA je blagovremeno apelovala 2016. godine da se poštuje zakonski rok: https://www.hraction.org/2016/02/19/1922016-uoci-svjetskog-dana-socijalne-pravde-zastititi-najugrozenije-od-iskljucenja-struje/.

HRA su se obratile porodice koje strahuju od isključenja jer nemaju dovoljno novca da plate račune koji su u zimskim mjesecima itekako uvećani i prosječno iznose oko 80 eura. To su socijalno ugrožene porodice u kojima ima djece, starih i bolesnih. Očigledno je da postojeći program subvencioniranja (ranjivih) potrošača koji sprovodi Vlada nije dovoljan da obezbijedi njihovo redovno snabdijevanje.

Svjetski dan socijalne pravde Generalna skupština Ujedinjenih Nacija (UN) ustanovila je 2007. godine da ujedini napore država u suzbijanju siromaštva, postizanju pune zaposlenosti i stvaranju svijeta u kome bi svi imali jednake šanse. Socijalna pravda, koja podrazumijeva da svi imaju uslove da žive dostojanstveno, smatra se temeljem mira i razvoja.