Evropski sud za ljudska prava je danas objavio odluku kojom je predstavka Željka Ivanovića i Vijesti DOO proglašena neprihvatljivom u skladu sa čl. 35 st. 3 i 4 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Odluka je konačna i nema mogućnosti da je preispituje Veliko vijeće.

Podnosioci predstavke su se žalili da im je prekršena sloboda izražavanja (čl.10 EKLJP) pravosnažnom presudom kojom su obavezani da Milu Đukanoviću, predsjedniku vladajuće Demokratske partije socijalista i predsjedniku i premijeru Crne Gore u više navrata, plate 10.000 € naknade štete zbog povrede časti i ugleda izjavama da je on ”poslao svoje kerbere” da prebiju Ivanovića i da su on i njegova porodica ”biološka ili kriminalna” odgovorni za napad na Ivanovića u noći 1. septembra 2007, posle proslave desetogodišnjice rada Vijesti.

Prema odluci, podnosioci predstavke su tvrdili da su sporne izjave bile vrijednosni sudovi koji nisu bili podložni ograničenju, čiji je cilj bio da ukažu na odgovornost Đukanovića za okruženje u kome su napadi na novinare prolazili nekažnjeno. Tvrdili su i da su novinari Vijesti pokušali da dobiju odgovore od Đukanovića na njihova pitanja, ali ih je on odbio i umjesto toga podnio tužbu.

Evropski sud je utvrdio da su podnosioci predstavke iznijeli činjenične tvrdnje u odnosu na imenovanu osobu koje su bile podložne dokazivanju, a koje nisu dokazane. Utvrđeno je da postoji razlika između izjave da Đukanović snosi političku odgovornost za određeno okruženje i optužbe da je on lično poslao nekoga da fizički napadne Ivanovića. Naglašeno je da se radilo o veoma ozbiljnim optužbama i da što su optužbe ozbiljnije, to je i veća obaveza da za njih postoji solidno činjenično utemeljenje. Posebno je uzeta u obzir činjenica da je Viši sud, odlučujući po žalbi, znatan broj izjava koje je prvostepeni sud smatrao štetnim činjeničnim tvrdnjama prepoznao kao vrijednosne sudove i zaključio da su samo četiri bile činjenične tvrdnje za koje tuženi nisu podnijeli nikakav dokaz, niti su pokazali da su se dovoljno potrudili da ih istraže. Zaključeno je da je Viši sud razumno postupio prilikom ocjene činjenica, da je primjenjivao standarde iz prakse Evropskog suda za ljudska prava i da nema razloga da Evropski sud za ljudska prava svojim stavom zamijeni taj stav. Nije nađeno ni da je visina naknade štete bila nesrazmjerna, s obzirom na to da je bila određena protiv oba podnosioca predstavke, da je uzet u obzir visok tiraž Vijesti i da je Viši sud prepolovio prvobitno dosuđeni iznos. Zaključeno je i da je iznos bio srazmjeran šteti koja je u konkretnom slučaju nanijeta ugledu Đukanovića.

Akcija za ljudska prava je ranije ocijenila da je u ovom slučaju pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici podnosiocima predstavke prekršena sloboda izražavanja zato što sud nije uzeo u obzir okolnosti pod kojima je Ivanović dao sporne izjave i da li je, i u kojoj mjeri, mogao biti posebno isprovociran da ih da, a što je Evropski sud za ljudska prava posebno uzeo u obzir u predmetu Oberschlick br. 2 protiv Austrije, 1997. godine. Takođe smo ocijenili da je sporno sankcionisanje Vijesti zbog prenošenja izjava trećeg lica, i zaključili da je dosuđeni iznos bio nesrazmjeran jer je odgovarao iznosu koji se prema stavovima Višeg suda u Podgorici dosuđivao za duševne bolove zbog smrti bračnog druga, brata ili sestre. U prilog tom stavu primjećujemo da ovu odluku Evropski sud za ljudska prava nije donio jednoglasno, već da su neke sudije smatrali da je u ovom slučaju ipak došlo do kršenja slobode izražavanja.

Sudija iz Crne Gore, Nebojša Vučinić, bio je izuzet iz postupanja u predmetu na lični zahtjev, i zamijenio ga je sudija iz Moldavije u svojstvu ad hoc sudije.