Ministarstvo pravde će pažljivo razmotriti „Inicijativu za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika/ca Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora” jer je to od njih zahtijevao predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

To je istaknuto u obavještenju Ministarstva pravde o odbijanju predloga za pokretanje elektronske peticije pod nazivom „Inicijativa za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika/ca Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora”, koju je 15.11.2019. godine podnio predsjednik Udruženja “Goli otok” Branislav Ljumović u saradnji sa Akcijom za ljudska prava (HRA). Istaknuto je da je Ministarstvo na zahtjev predsjednika Vlade Crne Gore već upoznato sa istom inicijativom koju je HRA podnijela predsjedniku Vlade i da će inicijativa biti “pažljivo razmotrena”.

Podsjećamo, predlog za pokretanje elektronske peticije je uslijedio nakon što je HRA 13. septembra ove godine podnijela inicijativu predsjedniku Vlade Crne Gore za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika/ca Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, na koju predsjednik Vlade nije odgovorio. Cilj predloga za pokretanje elektronske peticije je bio prikupljanje 3000 potpisa podrške građana i građanki koji bi obezbijedili da Vlada izvjesno razmatra tu inicijativu.

U vezi s tim, Ministarstvo pravde je navelo da je Vlada Crne Gore prvobitnu „inicijativu proslijedila Ministarstvu pravde aktom br. 01-019-10387/19 od 20.09.2019. godine” i da će „imajući u vidu navedeno, inicijativa biti pažljivo razmotrena” odnosno, da nema potrebe za pokretanjem e-peticije i prikupljanjem potpisa.

HRA i Udruženje Goli otok očekuju da Ministarstvo pravde razmotri inicijativu do kraja ove 2019. godine i obezbijedi da se naredne godine konačno donese zakon o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika koji su bili žrtve drastičnog kršenja ljudskih prava u periodu posle Drugog svjetskog rata.

Podsjećamo, inicijativom su Udruženje “Goli otok” i HRA tražili da Vlada Crne Gore preko Ministarstva pravde hitno pristupi izradi nacrta zakona o rehabilitaciji i obeštećenju osoba koje su bile lišene života ili slobode i drugih prava kao politički zatvorenici u periodu od 9.5.1945. do sticanja nezavisnosti Crne Gore 21.5.2006. godine. Zakonom bi se obuhvatilo pravo na rehabilitaciju – utvrđivanje ništavosti ili nepunovažnosti presuda, odluka i radnji kojima su te osobe lišene slobode i drugih prava iz političkih razloga i obeštećenje – naknada štete koju su pretrpjele. Prava propisana zakonom sticale bi osobe kojima bi bio priznat status političkih zatvorenika/ca, odnosno, članovi/ce njihovih porodica ako te osobe više nijesu žive.

Srbija, Hrvatska i Slovenija su donijele zakone kojima je bivšim političkim zatvorenicima omogućena rehabilitacija i naknada štete njima i porodicama. Poražavajuće je to što Crna Gora do danas nema takav zakon, iako je, na primjer, 3.390 Crnogoraca činilo 21,5% ukupnog broja zatvorenika samo na Golom otoku, što je bio daleko najveći broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika svake od tadašnjih jugoslovenskih republika.