Uz inicijativu je podnijet i predlog za donošenje privremene mjere u vidu obustavljanja izvršenja svih pojedinačnih akata ili radnji koji su preduzeti, kao i onih koji bi mogli biti preduzeti na osnovu tog člana Krivičnog zakonika do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, a što podrazumijeva akte i radnje protiv tri novinara, Anđele Đikanović, Gojka Raičevića i Dražena Živkovića, koji su ovog mjeseca osumnjičeni da su izvršili ovo krivično djelo i zbog toga bili lišeni slobode.
HRA smatra da ovaj član KZCG nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore iz nekoliko razloga. Prvo, ograničava slobodu izražavanja u cilju zaštite reda i mira, što predstavlja osnov koji Ustav ne predviđa za ograničavanje te slobode. Drugo, član je neprecizan, omogućava proizvoljna tumačenja na štetu ljudskog prava na slobodu izražavanja i kao takav ne ispunjava standard kvaliteta zakona koji zahtijevaju međunarodni ugovori. Treće, moguće lišavanje slobode prije suđenja i propisana zatvorska kazna do tri godine nesrazmjerno ograničavaju slobodu izražavanja i odvraćaju od primjene slobode izražavanja posebno putem medija, društvenih mreža i na javnim skupovima sa nesagledivim posljedicama.
Član 398 KZCG posebno nije u skladu sa Ustavom jer ne obezbjeđuje da će se primjenjivati u skladu sa razrađenim i detaljnim standardima slobode izražavanja, koji pod određenim okolnostima dozvoljavaju objavljivanje i prenošenje i neistinite informacije, koja može da šokira publiku. S druge strane, osporeni član KZCG dozvoljava, primjera radi, kažnjavanje i prvoaprilske šale da su sletjeli Marsovci, ako takva vijest pronađe dovoljno lakovjernih čitalaca kod kojih izazove paniku. Zbog nedefinisanih pojmova i činjenice da KZCG ne sadrži uputstva za njegovu primjenu u skladu sa razrađenim međunarodnim standardima slobode izražavanja, ovo krivično djelo predstavlja prevelik rizik od kršenja te slobode.
U inicijativi je istaknuto i da krivično djelo Izazivanje panike i nereda predstavlja varijaciju krivičnog djela Kleveta, koje je iz Krivičnog zakonika Crne Gore izbrisano 2011. godine, dok je kazna zatvora za to krivično djelo ukinuta još 2003. godine, pa je istaknuto da je ono i zbog toga suprotno postojećem pravnom poretku.
Posebno je istaknuto da je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da lišenje slobode kao sankcija za prenošenje neistinitih informacija nije prihvatljivo, osim izuzetno, u slučajevima govora mržnje ili podsticanja na nasilje, jer ima posebno odvraćajući efekat na slobodu izražavanja. Samo u toku prve dvije nedjelje ove 2020. godine, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je pokrenulo tri krivična postupka protiv novinarke Anđele Đikanović (FOS media) i dva novinara, Dražena Živkovića (portal Borba) i Gojka Raičevića (portal IN4S), u okviru kojih su i svi troje bili lišeni slobode i to, Anđela Đikanović u trajanju od 28 h, Dražen Živković 15 h i Gojko Raičević u trajanju od oko 14 h. U inicijativi je ukazano da navedena praksa državnog tužilaštva pokazuje da se krivično djelo iz čl. 398 KZCG primjenjuje u Crnoj Gori i da je po pravilu praćeno lišavanjem slobode i prije suđenja, pa je očigledno da je opasnost od nastupanja neotklonjivih posljedica uslijed njegove primjene vrlo konkretna, a ne samo teorijska.
Zbog svega toga smo predložili Ustavnom sudu da u najkraćem mogućem roku prihvati ovu inicijativu, pokrene postupak ispitivanja ustavnosti člana 398 Krivičnog zakonika, proglasi ga neustavnim i tako zaštiti slobodu izražavanja.
