Akcija za ljudska prava (HRA) skreće pažnju da je godišnji izvještaj ugledne američke organizacije Freedom House (FH) za 2019. godinu – Nations in Transit 2020 – pokazao da je stanje u crnogorskom pravosuđu doprinijelo svrstavanju države u kategoriju hibridnih režima u kojima se vlast zasniva na autoritarizmu kao posljedici nedovoljne demokratske promjene.

HRA podsjeća da je povjerenje u sudstvo do kraja 2019. godine opalo s razlogom, jer su neustavni i nezakoniti izbori čelnika Vrhovnog suda i drugih sudova u državi samo naglasili autoritarne odnose kojima se kontroliše sistem sprovođenja pravde. Obavještenje o tome da su čelnici u pravosuđu nastavili da dobijaju stanove i povoljne stambene kredite od izvršne vlasti, samo je potvrdilo postojanje takvih odnosa i onima koji se procesom namještanja izbora u crnogorskom sudstvu nisu detaljnije bavili.

Prema izvještaju FH, Crna Gora je u odnosu na 2018. godinu nazadovala u oblasti pravosuđa, pa je i ocjena ,,pravnog okvira i nezavisnosti” smanjena sa 3,75 na 3,50, zbog toga što je prošle godine izbilo nekoliko skandala. U izvještaju se podsjeća da je više predsjednika sudova i sudija, tužilaca i policijskih funkcionera dobilo stanove ili kredite od izvršne vlasti pod vrlo povoljnim uslovima; da je biznismen Duško Knežević tvrdio da je, uz finansiranje predizborne kampanje vladajuće stranke, potkupljivao i tužioce, uključujući vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića, što je dovelo do hapšenja tadašnjeg sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića ali i do izostanka bilo kakve istrage optužbi u odnosu na samog Stankovića. Negativnoj ocjeni je posebno doprinio nedostatak nezavisnosti i nepristrasnosti Sudskog savjeta, nezakonitosti prilikom izbora sudija i predsjednika sudova i neustavan izbor predsjednice Vrhovnog suda, kao i činjenica da su mandati i članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca istekli, a da i dalje nisu popunjeni novim ljudima koji bi ulivali povjerenje.

HRA ističe da je prije svega neophodno obezbijediti garancije nezavisnosti i nepristrasnosti Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta, koji odlučuju o izboru i napredovanju i utvrđivanju odgovornosti sudija i tužilaca, jer je to ključno za zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Ove garancije, koje treba uvesti zakonom, postaće uvjerljive kada se članstvo Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta i mjesto Vrhovnog državnog tužioca popuni ljudima od integriteta, koji nisu u vezi sa strankom koja je u Crnoj Gori na vlasti skoro trideset godina.

Preporuke Grupe država protiv korupcije pri Savjetu Evrope (GRECO) i Evropske mreže sudskih savjeta (ENJC) u odnosu na osnaživanje nezavisnosti Sudskog savjeta do danas nisu usvojene. Nijesu obezbijeđeni uslovi za nezavisan i nepristrasan izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kao što je to slučaj sa Savjetom za elektronske medije i Savjetom Agencije za sprečavanje korupcije, koji sada uživaju mnogo veći nivo nezavisnosti i nepristrasnosti od Sudskog savjeta iako je ustvari uloga Sudskog savjeta da obezbijedi nezavisnost sudstva. Neuspjeh da se postigne parlamentarni dogovor o izboru članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, ukazuje na želju da se ovo, navodno nezavisno tijelo, dodatno politizuje.

Ne postoji djelotvorna pravna zaštita protiv odluka Sudskog savjeta o izboru sudija, što je pitanje od ključnog značaja za nezavisnost sudstva i zaštitu ljudskih prava u državi. Upravni sud je u oktobru 2019. godine (tek nakon godinu i četiri mjeseci) zakazao ročište po tužbi protiv Sudskog savjeta, kojom je učesnik na konkursu za izbor sudija tražio da se poništi odluka o izboru deset kandidata/kinja za sudije osnovnih sudova iz juna 2018. godine. U međuvremenu je troje od deset izabranih kandidata/kinja na osporenom konkursu izabrano za sudije i stupilo na dužnost. Sudski savjet nije odložio početak obavljanja sudijske funkcije ni jednoj osobi do donošenja sudske odluke. Upravni sud do danas nije ukinuo ni jednu odluku Sudskog savjeta, čija je jedna članica i sudija toga suda. Upravni spor ne može biti djelotvoran pravni lijek protiv odluka Savjeta.

HRA se prošle godine na sastanku sa izvjestiocima Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PACE) založila da PACE vrati Crnu Goru u proceduru monitoringa, koji je obustavljen 2015. godine, da bi se državi pomoglo da obezbijedi nezavisnost sudstva, ali to nažalost nije prihvaćeno, iako su izvjestioci u svom izvještaju izričito kritikovali stanje u pravosuđu i istakli da ga i dalje smatraju podložnim političkom uticaju.

U godišnjem izvještaju Freedom Housea, Crna Gora prvi put nakon 2003. godine nije svrstana u “djelimično konsolidovane demokratije” već u kategoriju “hibridnih režima”, koji karakterišu države u kojima vlast istovremeno može da sprovodi političku represiju i raspisuje izbore, u kojima su demokratske institucije krhke i postoje značajni izazovi u odbrani političkih prava i građanskih sloboda.

Poglavlje o Crnoj Gori u izvještaju FH dostupno je ovdje.