Akcija za ljudska prava (HRA) poziva Sudski savjet da obavijesti javnost o nepravilnostima u postupku izbora sudija i o tome da li će i na koji način spriječiti da osobe za koje se utvrdi da su varale na ispitu za sudije budu izabrane na sudijsku funkciju.

Na jučerašnjoj sjednici Sudskog savjeta, kojoj je prisustvovao i predstavnik HRA, Sudski savjet je obavijestio učesnike konkursa za izbor sudija osnovnih sudova da su prilikom ocjene pisanih testova (izrade presuda iz krivične i građanske materije) utvrđene nepravilnosti, odnosno da su neki kandidati kopirali presude uz pomoć interneta i privatne USB memorije.

Na jučerašnjoj sjednici je rečeno da je Sudski savjet uz pomoć policije i državnog tužilaštva utvrdio da su pojedine osobe  varale na ispitu, ali da nema ovlašćenje da u ovom slučaju sprovodi istragu, ni mogućnost da sankcioniše kandidate za koje je utvrđeno da su varali, pa je donijeta odluka da se polaganje ponovi, i da se svim kandidatima koji su se prijavili na konkurs omogući da ponovo polažu ispit. Rečeno je i da neće biti objavljena imena kandidata kod kojih su utvrđene nepravilnosti.

HRA zabrinjava to što je Sudski savjet, posle otkrića o varanju na testu za sudije, izdao saopštenje za javnost samo u vidu jedne rečenice – „Imajući u vidu da su utvrđene određene nepravilnosti tokom izrade testova, Sudski savjet je donio odluku da se poništi pisani test i da se isti ponovi početkom juna“ – bez informacije o tome što se dogodilo, zbog čega se dogodilo, da li će osobe koje su putem prevare pokušale da budu izabrane za sudije biti sankcionisane i, najvažnije od svega, zašto će im biti omogućeno da ponove test i, u krajnjem, budu izabrane za sudije. Ovakav netransparentan pristup dovodi u pitanje i povjerenje u Sudski savjet i povjerenje u pravosuđe.

HRA podsjeća da se slična situacija dogodila 2014. godine, kada su pojedini kandidati varali na testu za sudije uz pomoć tehničkih pomagala „bubice“. Tom prilikom Savjet nije utvrđivao ko je varao na ispitu, jer su testovi bili potpisani šiframa, i tada je odlučeno da se kandidatima ponudi još jedna šansa i da svi ponove polaganje. Savjet je istakao da će se ubuduće preduzeti mjere predostrožnosti kako bi se sličan skandal spriječio.

HRA smatra da je za povjerenje u sudstvo neophodno da državni organi obezbijede ne samo da buduće sudije ne prepišu na jednom testu za sudiju, već da sudije ne postanu ljudi za koje je ikada utvrđeno da su putem prevare namjeravali da postanu sudije ili steknu bilo koju vrstu diplome ili nagrade. Zbog toga očekujemo da javnost bude upoznata s tim što će se preduzeti u ovom slučaju, a i ubuduće, da se ovakve situacije ne ponavljaju.

HRA podsjeća da je Etičkim kodeksom sudija u članu 7 predviđeno da su „dostojanstvenost, poštenje i nepodmitljivost temeljni principi na kojima počiva integritet sudije … Sudija će se u svim prilikama ponašati u skladu s dignitetom funkcije koju obavlja, čime bi afirmisao povjerenje javnosti u integritet pravosudnih institucija“. Kandidati kod kojih je utvrđeno da su varali na ispitu za sudije očigledno nemaju potreban integritet, pa i sama mogućnost da oni postanu sudije urušava povjerenje javnosti u sudstvo.

Kako su kandidati na konkursima za izbor na funkciju sudije najčešće osobe koje rade kao savjetnici u sudovima ili zaposleni u drugim državnim organima, njih kao državne službenike, obavezuje Etički kodeks državnih službenika i namještenika na to da se i van radnog vremena ne smiju ponašati na način koji može negativno uticati na ugled državnog organa. Zakon o državnim službenicima i namještenicima propisuje i da povreda Etičkog kodeksa predstavlja povredu službene dužnosti za koju su predviđene pisana opomena ili novčana kazna. Prema tome, ako su kandidati koji su varali na testu državni službenici, protiv njih bi državni organi u kojima su zaposleni takođe trebalo da pokrenu odgovarajući postupak.