Povodom zamjerke da nevladine organizacije „ne puštaju glas kad se targetiraju sudije na društvenim mrežama”, koju je uputila predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, gospođa Vesna Medenica, Akcija za ljudska prava (HRA) ukazuje javnosti da Sudski savjet, čiji je član Vesna Medenica, nije reagovao ni na jednu objavu za koje je gospođa Medenica prozvala NVO, iako je upravo u nadležnosti Sudskog savjeta, kao državnog organa, da ,,obezbjeđuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija” (čl. 126 Ustava) i ,,zauzima stavove u vezi ugrožavanja njihove nezavisnosti i samostalnosti” (čl. 27 Zakona o sudskom savjetu i sudijama). Sudski savjet je, zapravo, do sada izuzetno rijetko reagovao u slučajevima ugrožavanja nezavisnosti i samostalnosti sudija, iako mu je to u izričitoj nadležnosti.

HRA nije uočila objave na društvenim mrežama o kojima je govorila predsjednica Vrhovnog suda, ali ako je ona uočila takve objave, koje ugrožavaju i bezbjednost sudija, kako je rekla, očekujemo da i ona i Sudski savjet neposredno ukažu na te pojave i na njih reaguju, a po potrebi i nadležni državni tužilac. Zabrinjava to što predsjednica Vrhovnog suda bira da na tako ozbiljnu pojavu reaguje kroz kritiku NVO, koje nemaju obavezu da za takve pojave znaju ili da se njima bave, za razliku od članova Sudskog savjeta, koje građani plaćaju iz državnog budžeta po 600 eura mjesečno da obavljaju sve svoje nadležnosti po Ustavu i zakonu.

HRA je nedavno uočila da je poslanik vladajuće partije DPS nazvao ,,nedopustivom” odluku sudije Osnovnog suda u Podgorici da ukine zadržavanje osumnjičenom za razbijanje spomenika Trinaestojulskom ustanku, i najavio da će DPS “raditi na tome da se izmjene i dopune sva zakonska rješenja koje će takve odluke učiniti nemogućim”. HRA je kritikovala tu pojavu i pozvala Sudski savjet 29. maja 2020. da reaguje jer se takvim izjavama predstavnika stranke koja vrši izvršnu vlast neposredno ugrožava nezavisnost sudske vlasti. I NVO Udruženje sudija Crne Gore se istim povodom obratilo javnosti navodeći da je ,,imenovani poslanik grubo prekršio nekoliko zakonskih i etičkih načela, a uz to iznio i više netačnih navoda, čime je prvenstveno naškodio nezavisnosti i ugledu sudske vlasti, a zatim i uticao na stvaranje negativnog stava o sudstvu u javnosti.” Međutim, uprkos pravovremenim reakcijama NVO, ni Sudski savjet kao državna institucija čija je ustavna uloga da obezbjeđuje nezavisnost sudske vlasti, ni gospođa Medenica, kao članica Sudskog savjeta i predsjednica Vrhovnog suda, nisu našli za shodno da reaguju na spornu izjavu poslanika i stanu u odbranu nezavisnosti i ugleda sudske vlasti u Crnoj Gori.

Očekujemo da Sudski savjet sva ova pitanja razmotri sjutra, 22. juna u 12:30 h, na svojoj sjednici, kojoj će prisustvovati i predstavnica HRA, jer bez snažne institucionalne reakcije ne mogu da se obezbijede adekvatne garancije nezavisnosti i nepristrasnosti sudstva u interesu svih građana Crne Gore.

Povodom podataka o radu sudova koji su iznijeti u godišnjem izvještaju o radu sudova za 2019. godinu, HRA podsjeća da je Evropska komisija i u izvještaju o Crnoj Gori za 2019. godinu i u nedavno objavljenom non-paperu ove 2020. godine istakla da “ostaju ozbiljne bojazni po pitanju pouzdanosti i dostupnosti statističkih podataka koje o radu sudova obezbjeđuje PRIS – Pravosudni informacioni sistem”. Ovim ne želimo da umanjimo pojedinačna izuzetna zalaganja sudija, ali ističemo da uvjerljiva opšta slika o radu sudova može da se postigne samo na osnovu uvjerljivog, bezbjednog i transparentnog PRIS-a, koga Crna Gora još uvijek nažalost nema iako se taj sistem nalazi u fazi novog renoviranja još od 2016. godine. Sumnja u pouzdanost podataka o radu sudova ne može nikome da koristi, posebno ne državi, čije pristupanje EU direktno zavisi od povjerenja u rad njenih institucija.

Podsjećamo da Evropska komisija u svojim godišnjim izvještajima o Crnoj Gori u kontinuitetu od 2014. godine do danas ukazuje da „ostaje zabrinutost u pogledu pouzdanosti i doslijednosti podataka koji se prikupljaju putem PRIS-a“, da ,,PRIS i dalje ima nedostataka vezanih za bezbjednost i ne funkcioniše pouzdano van Podgorice”, kao i da je ekspertkinja EU Maja Grubišin u svom izvještaju za 2016. godinu konstatovala  da ,,baza crnogorskog Pravosudnog informacionog sistema (PRIS) sadrži podatke koji nijesu dokumentovani”, što je, prema mišljenju vještaka za informacione tehnologije, moglo da znači da je neko dodavao nešto u sistem, što nije bilo propraćeno dokumentacijom.