Čak 30 sudija u Crnoj Gori je ispunilo uslove za starosnu penziju, pa im je sudijska funkcija morala prestati na osnovu člana 121 Ustava i člana 105 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

Među njima su 23 sudije o kojima su predsjednici sudova uredno izvijestili Sudski savjet, koji je dužan da konstatuje prestanak funkcije, ali i predsjednica Vrhovnog suda i još šest sudija tog suda, o čijem ispunjavanju uslova za penziju Sudski savjet nije obaviješten. Isto tako, funkcija je morala da prestane i Ivici Stankoviću, vršiocu dužnosti Vrhovnog državnog tužioca, kao i najmanje 7 drugih tužilaca, iako o tome rukovodioci državnih tužilaštava nijesu obavijestili Tužilački savjet, kojim Stanković predsjedava.

Sudski savjet je već odbio da proglasi prestanak funkcije svim sudijama dok Ustavni sud ne odluči o njihovoj inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji propisuje uslove za penziju. HRA ovakvu nezakonitu odluku Sudskog savjeta smatra zloupotrebom položaja (vidi: “Sudski savjet nije ovlašćen da produžava trajanje sudijske funkcije”; “Sudski savjet krši imperativnu odredbu Ustava o prestanku sudijske funkcije“).

Ustavni sud se ovim povodom nije oglašavao. Taj sud nema rok u kome je dužan da postupa, jer je prošle godine sam sebi ukinuo rok od 18 mjeseci za postupanje u predmetima koji je bio propisan Zakonom o Ustavnim sudu. HRA je ranije objasnila da su, na osnovu Ustava i važećih zakona, svima funkcije morale da prestanu, jer to nalaže pravni poredak, a da bi Ustavni sud, eventualno, mogao naknadno da ih vrati na funkcije, ako bi konstatovao da je zakon koji je propisao uslove za penziju bio neustavan.

O državnim tužiocima kojima je takođe morala prestati funkcija, niko od rukovodilaca državnih tužilaštava u kojima su oni zaposleni nije obavijestio Tužilački savjet, iako su ti rukovodioci, na osnovu Zakona o državnom tužilaštvu, član 105, bili dužni da tako postupe. Oni se vjerovatno ustručavaju da postupaju zakonito u situaciji u kojoj i sam vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca i predsjedavajući Tužilačkim savjetom, Ivica Stanković, ćuti o činjenici da je i njemu funkcija već morala da prestane.

Stanković je prilikom saslušanja za izbor na funkciju Vrhovnog državnog tužioca izjavio da je rođen u maju 1954. godine, što znači da je ove godine napunio 66 godina, pa mu je po tom osnovu morala prestati tužilačka funkcija na osnovu člana 17 stav 1 Zakona o PIO.

Funkcija sudije je morala prestati i predsjednici Vrhovnog suda, Vesni Medenici, koju je Sudski savjet u julu 2019. izabrao po treći put na istu funkciju protivno imperativnoj odredbi Ustava. Sudeći po njenoj objavljenoj biografiji, njoj je sudijska funkcija morala prestati s obzirom na navršenih 40 godina staža,na osnovu člana 17 stav 2 Zakona o PIO. Ona je u aprilu 1982. godine položila pravosudni ispit, a do tada je morala imati dvije godine staža.

Vesna Medenica se ne izjašnjava o okolnosti da joj je funkcija morala prestati, isto kao što o tome ćuti i Ivica Stanković. Smatramo da je ovakva situacija pogubna za povjerenje građana u sudstvo i državno tužilaštvo. Uzurpacija državnih funkcija predstavlja anarhiju, a ne vladavinu prava. Ako se ima razumijevanje za njih, onda se nezakonito postupanje mora tolerisati i “običnim” građanima, koje Stanković i danas optužuje i kojima Medenica još uvijek sudi.

Akcija za ljudska prava se 16. oktobra obratila Sudskom i Tužilačkom savjetu zahtjevima za slobodan pristup informacijama kojima su zatražene kopije svih dopisa koje su im predsjednici sudova i Opšta sjednica Vrhovnog suda odnosno rukovodioci tužilaštava i Sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva dostavili od 12. avgusta, kao datuma stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, pa sve do danas. Sudski savjet je bio dužan da, na osnovu člana 105 stava 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, donese pojedinačne akte o prestanku sudijske funkcije svim sudijama kojima je na osnovu važećeg zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ona prestala, u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja o tome od strane predsjednika sudova. S obzirom na datume prijema ovih dopisa, prošao je rok za odlučivanje na koje je Sudski savjet bio obavezan prema Ustavu i Zakonu.

Sudski savjet nam je u zakonskom roku dostavio dopise predsjednika Višeg suda u Podgorici, Upravnog suda, Suda za prekršaje u Bijelom Polju, Osnovnog suda u Beranama, Višeg suda u Bijelom Polju, Apelacionog suda, Višeg suda za prekršaje, Osnovnog suda u Ulcinju i Privrednog suda Crne Gore u kojima su navedeni podaci za čak 23 sudije koje su ispunile uslove za starosnu penziju u skladu sa novim Zakonom o PIO.

Iz priloženih dopisa se vidi da su uslove za starosnu penziju stekle sudije Višeg suda u Podgorici: Dragica Vuković, Miroslav Bašović, Vjera Šljivančanin, Verica Sekulić i Miljana Pavlićević, sudije Upravnog suda Gordana Pot i Biserka Bukvić, sudije Suda za prekršaje u Bijelom Polju Branka Pantović i Milutin Božović, sudija Osnovnog suda u Beranama Međedović Aiša, sudije Višeg suda u Bijelom Polju Jadranka Ćulafić, Nedjeljko Mrdak i Šefkija Đešević, sudije Apelacionog suda Radmila Mijušković, Ratko Ćupić, Milić Međedović i Lidija Ivanović, sudije Višeg suda za prekršaje Vesna Šćepanović, Dragica Kovačević i Dragica Stojanović, sudija Osnovnog suda u Ulcinju Buzuku Lirija i sudije Privrednog suda Nataša Sekulić i Milica Popović. Među imenima sudija koje su ostvarile uslove za starosnu penziju nalazi se i Lidija Ivanović, dosadašnja sutkinja Apelacionog suda, koja je nedavno, odlukom Sudskog savjeta od 15. oktobra 2020. godine, izabrana za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore.

Podsjećamo da je Sudski savjet na sjednici 7. oktobra većinom glasova odlučio da odloži odlučivanje po dopisima predsjednika sudova na koje je obavezan u skladu sa Zakonom o sudskom savjetu i sudijama i Ustavom sve do donošenja odluke Ustavnog suda po njihovoj inicijativi, pri čemu je prekoračio svoja zakonska ovlašćenja i neovlašćeno produžio trajanje sudijskih funkcija svim navedenim sudijama.

Pored toga, uprkos činjenici da se u Vrhovnom sudu nalazi znatan broj sudija koje su ostvarile uslove za starosnu penziju, zajedno sa predsjednicom ovog suda, Sudski savjet nije primio ni jedan dopis koji bi sadržao takvo obavještenje niti od predsjednice niti od Opšte sjednice Vrhovnog suda. Radi se o istoj Opštoj sjednici, koju čine sve sudije Vrhovnog suda, koja je u julu prošle godine jednoglasno predložila Vesnu Medenicu za treći mandat, ignorišući imperativnu odredbu Ustava Crne Gore kojom je to bilo zabranjeno. U Vrhovnom sudu ima sudija koje su, sudeći po njihovim biografijama, ostvarile uslov za starosnu penziju, primjera radi Branimir Femić, Stanka Vučinić, Dušanka Radović, Natalija Filipović, Dragica Milačić, Rada Kovačević kao i Vesna Medenica, predsjednica Suda.

S druge strane, Tužilački savjet nas je obavijestio da ne posjeduje predmetne dopise što navodi na zaključak da ni rukovodioci tužilaštava ni predsjednik Vrhovnog državnog tužilaštva nisu uradili ono na šta ih Zakon o državnim tužilaštvima obavezuje. Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da iz Tužilačkog savjeta nije bilo oglašavanja po pitanju ocjene odredbi novog Zakona o PIO. Podsjećamo da se prema dostupnim biografijama sa sajta tužilaštva izvodi zaključak da su uslove za starosnu penziju i prestanak tužilačke funkcije ispunili: vrhovni državni tužilac Ivica Stankovic, državni tužioci u VDT-u Radmila Ćuković, Miljana Radović, Veselin Vučković i Petar Kapuci, specijalna državna tužiteljka Stojanka Radović, državni tužioci ODT Pljevlja Milivoje Tomčić i Božidarka Gačević.