Povodom najave da će poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović biti predložen za predsjednika skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Akcija za ljudska prava (HRA) ukazuju da bi takvo imenovanje poništilo svrhu tog skupštinskog Odbora i pozivaju poslanike da nađu drugo kadrovsko rješenje.

CGO i HRA podsjećaju da je Vučurović političar koji u svom dosadašnjem angažmanu nije pokazao razumijevanje ljudskih prava. Posebno su zabrinjavajuće njegove izjave koje mogu biti ozbiljna prepreka u neophodnom procesu suočavanja sa prošlošću i inkluziji pojedinih ugroženih društvenih grupa. Njegovim imenovanjem na takvu poziciju dovela bi se u pitanje posvećenost Skupštine demokratizaciji, ali i procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Poslanik Jovan Vučurović je, u Skupštini Crne Gore, prilikom rasprave o ekspozeu novog predsjednika Vlade, negirao genocid u Srebrenici, tvrdio da “Crnogorci ne postoje”, a u nekim od ranijih istupa sa omalovažavanjem govorio o jednoj od najmarginalizovanijih društvenih grupa – LGBT populaciji.  Takvi stavovi ga ne preporučuju za obavljanje funkcije predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode.

Podsjećamo da je Skupština Crne Gore 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici, kojom se osuđuje genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine i obavezuje na afirmaciju istine i doprinos postizanju pravde, a ujedno i da teži razvoju kulture sjećanja kao važnom mehanizmu suočavanja sa ratnom proslošću.

Potencijalnim imenovanjem Vučurovića na mjesto predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode, Skupština Crne Gore bi poslala poruku da se vraća na iste ideološke osnove na kojima je 90ih agresivno potiskivano drugačije mišljenje i promovisane akcije koje su vodile ratnim zločinima.

HRA i CGO su kontinuirano kritikovali nadležne institucije zbog izostanka rezultata u oblasti tranzicione pravde. Na ovo su ukazivali i relevantni međunarodni izvještaji. Ukoliko nova skupštinska većina želi da napravi kvalitativan otklon od prethodne vlasti onda mora biti bolja od nje u svim segmentima, a to uključuje i posvećenost politici nedjeljivosti ljudskih prava i prepoznavanje potrebe suočavanja s prošlošću čime bi se doprinijelo dekonstrukciji mitova i regionalnom pomirenju. Predsjednik Odbora sa takvim ekstremnim stavovima o nacionalnom svojstvu najvećeg broja građana i građanki Crne Gore, uz nerazumijevanje koncepta zaštite ugroženih grupa i odbacivanje naučnih i sudski utvrđenih činjenica, nikako ne može dovesti do napretka u ovoj oblasti niti prevazilaženja podjela u društvu.

Jasno i progresivno određenje prema ratnim zločinima iz prošlosti i pravima ugroženih grupa predstavlja važan uslov za izbor na bilo kakvu javnu funkciju. Stoga, pozivamo poslaničke klubove da prilikom dogovora o raspodjeli funkcija o tome vode računa i da za predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode izaberu nekog od poslanika ili poslanica koji su se dokazali u zalaganju za suzbijanje diskriminacije, međunacionalno pomirenje i zaštitu ljudskih prava.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA)

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)