UPRAVNI SUD PONIŠTIO ODLUKU SUDSKOG SAVJETA O IZBORU DESET KANDIDATA ZA SUDIJE OSNOVNIH SUDOVA
Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja odluku Upravnog suda Crne Gore, kojom je poništena odluka Sudskog savjeta o izboru deset kandidata za sudije osnovnih sudova od 12. jula 2019. godine.
Ova odluka predstavlja novu činjenicu zbog koje državno tužilaštvo mora da preispita odbacivanje krivične prijave koju su protiv članova i članica Sudskog savjeta podnijeli HRA, Instituta Alternativa i MANS zbog nezakonitog postupanja prilikom ovog izbora.
Radi se o slučaju u kome je Akcija za ljudska prava prisustvovala intervjuima sa učesnicima konkursa, ukazala Sudskom savjetu i javnosti na nezakonito ispitivanje i ocjenjivanje i apelovala da se intervjui ponove (vidjeti saopštenje HRA od 14.07.2020).
Od svih učesnika i učesnica tog konkursa, od kojih je većina oštećena nezakonitim postupanjem Sudskog savjeta, samo je savjetnik u Osnovnom sudu u Podgorici, Ivan Vukićević, imao smjelosti da podnese tužbu i na taj način ustane u zaštitu i javnog interesa od nezakonitog ponašanja članova i članica Sudskog savjeta.
Upravni sud je usvojio tužbu i utvrdio povredu procedure izbora prilikom pregledanja i bodovanja testova, izostanak obrazloženja u odlukama o predlogu ocjene, povreda procedure prilikom obavljanja intervjua, kao i kršenje obaveze izuzimanja predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice iz postupka izbora u odnosu na kandidatkinju koja je ćerka njene kume.
Sud je ocijenio da postoje propusti u postupku ocjenjivanja pisanih testova zbog toga što nijesu svi članovi Komisije za testiranje pregledali i bodovali pisane testove, iako je takva obaveza bila utvrđena Poslovnikom Sudskog savjeta. Iz spisa predmeta proizilazi da je obrazac za ocjenjivanje testova iz krivične materije sačinjen samo od strane Vesne Medenice, dok je obrazac vezan za građansku materiju popunila samo Rada Kovačević. Pored toga, odluke o predlogu ocjena nijesu bile obrazložene.
U presudi je konstatovano i da se povreda procedure sastoji u nedostatku podataka koji se odnose na sadržaj i tok intervjua u zapisniku Sudskog savjeta. Pored toga, ocijenjeno je da je postojala obaveza predsjednice Sudskog savjeta Vesne Medenice da se izuzme iz postupka izbora u odnosu na kandidatkinju koja je ćerka njene kume.
HRA je odmah nakon sjednice na kojoj su održani intervjui sa kandidatima, uputila pismo tadašnjem predsjedniku Sudskog savjeta, Mladenu Vukčeviću, i tražila da se zbog brojnih nezakonitosti u proceduri izbora kandidata, koje je sada potvrdio i Upravni sud, ponovo sprovedu intervjui u skladu sa zakonom, Poslovnikom Sudskog savjeta i Smjernicama za vođenje intervjua. Međutim, Sudski savjet je tada odbio da preispita način intervjuisanja kandidata i preuzme odgovornost za svoje nezakonito postupanje.
HRA je zatim sa kolegama iz Instituta Alternativa i MANS, u avgustu 2019. godine Agenciji za sprječavanje korupcije uputila dva zahtjeva za utvrđivanje povreda odredbi Zakona o sprječavanju korupcije u pogledu sukoba interesa od strane tadašnjeg predsjednika Sudskog savjeta Mladena Vukčevića i predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i članice Sudskog savjeta Vesne Medenice zbog toga što se nijesu izuzeli iz odlučivanja o izboru četiri kandidata – djece njihovih dugogodišnjih prijatelja, odnosno savjetnice iz kabineta. Nakon odbijanja zahtjeva za pokretanje postupka, podnijeli smo tužbu Upravnom sudu o kojoj još uvijek nije odlučeno. U međuvremenu je Savjet ASK uputio instrukciju predsjedniku ASK da ponovo sprovede postupak ispitivanja sukoba interesa u ovom slučaju. Nova predsjednica ASK, Jelena Perović je odbila da to učini, pozivajući se na postupak koji teče pred Upravnim sudom.
Pored toga, HRA, MANS i IA su podnijeli i krivičnu prijavu Glavnom specijalnom državnom tužiocu protiv članova i članica Sudskog savjeta, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja (član 416 Krivičnog zakonika Crne Gore (KZCG), nesavjestan rad u službi (čl. 417 KZCG), protivzakoniti uticaj (čl. 422 KZCG), falsifikovanje isprave (čl. 412 KZCG) i povreda ravnopravnosti (čl. 159 KZCG), ali je ovu krivičnu prijavu tužilaštvo odbacilo bez obrazloženja. Ova odluka predstavlja novu činjenicu zbog koje bi državno tužilaštvo moralo da preispita odbacivanje krivičnih prijava protiv članova i članica Sudskog savjeta.
Podsjećamo da je Akcija za ljudska prava upozoravala Sudski savjet ukupno tri puta da nepropisno sprovodi intervjue prilikom izbora kandidata za sudije i predsjednike sudova, počev od prvog izbora po novom sistemu 2016. godine zaključno sa izborom od 8. jula 2019. sa 41 kandidatom i da ne donosi odluku o izboru na osnovu postupka u kome nijedan ispitanik, s obzirom na postavljena pitanja, nije mogao biti objektivno ocijenjen prema četiri zakonska kriterijuma.
Uprkos svim pravnim mehanizmima koje smo preduzeli kako bismo spriječili štetu koja može da nastane izborom kandidata u postupku koji nije sproveden na zakonit način, Sudski savjet nije reagovao. Pasivno držanje ovog tijela je dovelo do toga da se njegova odluka o izboru kandidata poništi na samom kraju incijalne obuke kandidata za sudije, koja prema prema Zakonu o sudskom savjetu traje 18 mjeseci.
Podsjećamo i da je Evropska komisija u svom najnovijem izvještaju ukazala da navodi o sukobu interesa i nepravilnosti u postupku izbora kandidata za sudije iz 2019. godine, zajedno sa nepravilnostima koje su se desile i ove godine kada je nekoliko kandidata varalo na ispitima, pokazuju da i dalje postoje neriješeni izazovi u transparentnom izboru sudija, profesionalizmu Komisije za testiranje i tehničkim uslovima za održavanje izbora.
Ovakva odluka Upravnog suda predstavlja pozitivan pomak, jer je to prvi organ koji je zvanično doveo u pitanje zakonitost procedure izbora sudija koju sprovodi Sudski savjet.
Sudski savjet je u ovom sastavu izgubio svaki legitimitet, njegovi članovi treba da podnesu ostavke, trebalo bi i krivično da odgovaraju. Skupština mora da usvoji izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama kojima će uvažiti preporuke GRECO i obezbijediti da članstvo Savjeta iz reda uglednih pravnika budu stručni ljudi, koji prije svega imaju lični integritet neophodan za odgovoran posao izbora sudija.
