Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog pritiska na sud koji je svojim izjavama izvršio potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović, kritikujući odluku sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, Miroslava Bašovića, da ne odredi pritvor osobama označenim kao pripadnici Kavačkog klana.

Grubom kritikom odluke sudije, koga je suštinski optužio da radi za mafiju, Abazović je izvršio neprimjeren pritisak na sud, i time doveo u pitanje i odluku vijeća Višeg suda u Podgorici, kojom je pritvor vrlo brzo ponovo određen, a i sve buduće odluke suda u ovom predmetu. Ovakav napad je još teži kad se ima u vidu da sudija Bašović već godinama predstavlja svijetlu tačku u crnogorskom pravosuđu po kvalitetu odluka i ličnom integritetu.

Država u kojoj Vlada odlučuje o pritvoru ili bar odaje utisak da o tome odlučuje, nije država vladavine prava u kojoj se poštuju ljudska prava.

Apelujemo i na gospodina Abazovića i na sve ostale predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, da postupaju u skladu sa demokratskim standardima i poštuju princip podjele vlasti i nezavisnosti suda, kao i ljudsko pravo na slobodu ličnosti i pravično suđenje. HRA se oštro protivi populističkom pristupu da su sve sudije i tužioci u Crnoj Gori korumpirani, i da se svaka odluka koja nije po volji vlasti koristi u prilog tom argumentu.

U svemu tome, iznenađuje spremnost potpredsjednika Vlade da istražnog sudiju nedvosmisleno optuži kao glavnog „krivca“ za neodređivanje pritvora, iako je postupak proglašen tajnim, pa on nije mogao da vidi ni predlog za određivanje pritvora, koji je sudu podnio državni tužilac, ni argumente istražnog sudije u odluci kojom pritvor nije određen, kao ni argumente vijeća Višeg suda, koje je nakon reakcija izvršne vlasti izmijenilo odluku istražnog sudije.

Postoji više mogućih propusta u tužilačkom predlogu za određivanje pritvora, koji su mogli da opravdaju odluku istražnog sudije, uključujući i one naznačene u nekim medijima da je predlog bio zasnovan na nezakonito pribavljenim dokazima.

Izvršna vlast mora poštovati Ustavom i zakonom propisanu ulogu sudije za istragu da objektivno i nepristrasno odluči o osnovnom ljudskom pravu svakog osumnjičenog o postojanju ili nepostojanju razloga za pritvor. Sudija za istragu nije tu da slijepo sluša naredbe policije i državnog tužioca, već da vrlo strogo ocijeni da li su oni pribavili dovoljno valjanih dokaza za postojanje restriktivno propisanih razloga za lišavanje slobode. Uloga istražnog sudije nije da ukazuje pažnju međunarodnim partnerima policije, kako tvrdi potpredsjednik Vlade, ili da osluškuje političke poruke, već isključivo da odluči o razlozima za pritvor. To je jedan od ključnih mehanizama ravnoteže između sudske i izvršne vlasti („checks and balances“), kojima se u demokratskom društvu garantuju ljudska prava svakom građaninu.

I to što je odluku sudije Bašovića izmijenilo vijeće Višeg suda takođe ne mora da znači da on za takvu odluku nije imao dobre razloge. U praksi se dešavalo i da tužioci tek u žalbi protiv odluke sudije za istragu dostave ostatak dokaza koje prvobitno nijesu podnijeli. Takođe, u praksi se dešavalo i da su odluke i vijeća Višeg suda, kao i Apelacionog suda, bile suprotne zakonu i međunarodnom standardu ljudskih prava, pa je tako Evropski sud za ljudska prava u tri predmeta (Šaranović, Mugoša, Bigović) utvrdio da je Crna Gora prekršila pravo na slobodu ličnosti zbog grešaka sudija koje su prihvatale paušalne predloge tužilaca za određivanje i produžavanje pritvora. Ustavni sud Crne Gore je takve povrede takođe utvrdio i to u mnogo više odluka, dok je država svake godine do sada iz budžeta isplaćivala po najmanje milion eura onima koji su neosnovano lišavani slobode! [1]

HRA apeluje i na medije da cjelovito izvještavaju, i uvijek uzimaju u obzir obje strane, pogotovo u slučajevima kada se sudske odluke dovode u pitanje s vrha vlasti. Sudije po pravilu nijesu u poziciji da se brane u javnosti, a to je i nemoguće u ovom slučaju za koji je tužilac odlučio da je tajan, pa se ne mogu objaviti ni odluka sudije Bašovića ni vijeća Višeg suda. U takvim situacijama bi novinari trebalo da zatraže i izjave portparola suda i advokata okrivljenih, kako bi javnost ipak donekle mogla da stekne objektivnu sliku.

***

Sudija Višeg suda u Podgorici, Miroslav Bašović, odbio je u petak (23.4.2021.) poslije podne prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da u pritvor pošalje navodnog organizatora četrnaestočlane kriminalne grupe koja pripada Kavačkom klanu, Slobodana Kašćelana, i petoricu navodnih članova tog klana.

Potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović, odmah je kritikovao tu odluku, rekavši da je mafija izjednačila u borbi sa državom. Poslije ove izjave, vijeće Višeg suda u Podgorici mijenja odluku sudije Bašovića i određuje pritvor, a policija ponovo hapsi Kašćelana i još dvojicu za koje je zatražen pritvor, dok su trojica i dalje u bjekstvu.

Postupak je tajan, što znači da Abazović nije mogao vidjeti ni predlog tužioca (SDT) za određivanje pritvora, ni odluku sudije Bašovića, ni žalbu na tu odluku, ni odluku vijeća Višeg suda u Podgorici, a opet je sudiju Bašovića prozvao kao jedino odgovornog, riječima: „sudija je pustio kriminalce, a uhapsio državu! … Cilj je bio poniziti policiju, SDT, javnost, dokazati da je mafija jača od države. I to nije sve. Sudija je ponizio međunarodne partnere koji su pomagali akciju i redom dva dana ranije upućivali čestitke crnogorskoj policiji na velikom uspjehu“, itd.

Abazović je dalje ponizio sudiju riječima kako bi trebalo „da sada sudija Bašović ode u Kotor ili na druga mjesta i jednog po jednog pronalazi i lišava slobode, umjesto što policajce nepotrebno troši, iscrpljuje i izlaže opasnostima. Takođe, dok god se pomenuti ne pronađu, Bašović snosi direktnu profesionalnu i moralnu odgovornost ako neko od ovih, dok je bjekstvu, počini bilo kakvo krivično djelo, a da ne pominjemo neku likvidaciju. Jučerašnji događaj je potvrdio da su kraci kriminalne hobotnice duboko u sistemu. Da neće biti dovoljno da se mijenja samo Tužilaštvo, već i sudstvo, kao i sistem u cjelini. Trideset godina iste vlasti je učinilo svoje…“.

[1] Neosnovano lišenje slobode u Crnoj Gori, Centar za građansko obrazovanje, jul 2018, str. 22.