Sjutra, 25. maja 2021. godine, u podne, ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA organizuju memorijalno okupljanje radi obilježavanja 29 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine. Ovo je 17. put da nezvanična Crna Gora odaje počast žrtvama ovog ratnog zločina, a 12. put da se žrtava sjećamo ispred zgrade policije u Herceg Novom. Kao i svake godine, položićemo cvijeće i odati počast stradalim žrtvama.

Pozivamo medije da se pridruže obilježavanju ove tužne godišnjice.

Kako je na snazi mjera zabrane javnog okupljanja više od 20 ljudi na istom mjestu, molimo vas da kontaktirate organizatore na telefon 069 501 047 da bismo obezbijedili poštovanje mjera.

Skupu će prisustvovati i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.

Prošle, 2020. godine, skupu je po prvi put zvanično prisustvovao jedan predstavnik Uprave policije, bio je to tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Herceg-Novi, Goran Banićević.

Podsjećamo da je crnogorska policija u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. O ovoj činjenici svjedoče pisana dokumenta. Svi izručeni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču (KPD), i od njih je samo nekolicina preživjela. Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog 27. maja 1992. godine, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali.

Žrtve ovog zločina su nesporne, Crna Gora je njihovim porodicama posle četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Foči). Međutim, sporno je to što sudovi u Crnoj Gori nisu smogli snage da prepoznaju ratni zločin i da ga kazne. Grupa majki, ćerki i sestara stradalih žrtava je podnijela predstavku Evropskom sudu za ljudska prava zbog toga što Crna Gora nije obezbijedila krivičnu pravdu u ovom slučaju i poštovala ljudsko pravo na život i zabranu mučenja.

HRA, CGO, ANIMA i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, prije deset godina (2011) uputili su tadašnjim vlastima tri inicijative od kojih ni jedna do danas nije prihvaćena:

1) predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine;

2) predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava;

3) da crnogorska policija uputi javno izvinjenje zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH.

Novom predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, takođe smo 19. maja 2021. godine uputili inicijativu da Skupština proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica.

Hvala na pažnji i podršci!