Sjutra se navršava 26 godina od genocida i drugih zločina u Srebrenici, u kome su pripadnici vojske Republike Srpske 1995. godine ubili preko osam hiljada civila bošnjačke nacionalnosti. Ovaj zločin  nesumnjivo potvrđuju presude međunarodnih sudova, a postupci povodom genocida i drugih zločina u Srebrenici vodili su se i pred nacionalnim sudovima Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke, Austrije, Švajcarske i Holandije.

Podsjećamo, Haški tribunal je u devet predmeta pravosnažno utvrdio odgovornost sedam osoba za genocid u Srebrenici (Radislav Krstić, Drago Nikolić, Vujadin Popović, Ljubiša Beara, Zdravko Tolimir, Radovan Karadžić, Ratko Mladić), dok je devet osoba pravosnažno osuđeno za druge ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi događaja u Srebrenici iz jula 1995. godine. Na tim suđenjima je saslušano oko hiljadu i po svjedoka i razmotreno oko 28.000 dokaznih predmeta. U dvostepenim suđenjima je učestvovalo 46 sudija iz 34 zemlje svijeta.

U presudi Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine, Srbija je proglašena odgovornom za to što Savezna Republika Jugoslavija – Srbija i Crna Gora – nije spriječila taj genocid. Iako je Bosna i Hercegovina pred Međunarodnim sudom pravde podnijela tužbu i protiv Crne Gore zbog kršenja Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida, Srbija je jedina ostala u tom sporu iz formalno-pravnih razloga, jer je preuzela državni kontinuitet nekadašnje SRJ.

U Bosni i Hercegovini je za zločine u Srebrenici do sada pravosnažno osuđeno 25 osoba, od čega 13 za genocid, dok je u Srbiji za ratne zločine u Srebrenici pravosnažno osuđeno pet osoba. S druge strane, i sud u Holandiji je utvrdio 2017. godine da i Holandija snosi djelimičnu odgovornost za smrt 300 Bošnjaka ubijenih u Srebrenici, koji su se nalazili unutar zaštićene UN zone u bazi UN u Potočarima, jer njeni vojnici u sastavu UN nijesu spriječili da ti ljudi budu ubijeni.

Skupština Crna Gora je nakon usvajanja Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine, otišla korak dalje nedavnim usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je nedvosmisleno osuđen genocid u Srebrenici. Skupština je takođe razriješila ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog relativizacije tog genocida. Time je Crna Gora postala jedina država u regionu koja je razriješila ministra zbog relativizacije genocida i usvojila čak dva skupštinska akta o genocidu u Srebrenici. Prije samo nekoliko dana, Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici usvojila i Skupština Kosova.

Rezolucija, međutim, samo ,,naglašava značaj i potrebu da se ustanovi 11. jul danom sjećanja na žrtve Srebrenice” (čl. 5 Rezolucije), što je drugačije od inicijalnog predloga kojim je predviđeno da Skupština ,,proglašava 11. jul Danom sjećanja na žrtve Srebrenice”.

Iako je zvanična Crna Gora, kao integralni činilac SRJ, bila sastavni dio velikosrpskog osvajačkog ratnog projekta u ratnom razaranju, cijepanju i osvajanju Bosne i Hercegovine, od strane tužilaštva Haškog tribunala UN-a nije sudski procesuiran nijedan predstavnik njene republičke civilne vlasti, nijedan njen građanin ili oficir na položajima u komandnim strukturama JNA/Vojske Jugoslavije u vezi rata u BiH (1992-1995).

U istraživanju o stavovima građana Crne Gore o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije i procesuiranju ratnih zločina, koje je za potrebe Akcije za ljudska prava (HRA) sprovodila agencija DeFacto Consultancy, pojam genocida u Srebrenici se našao na samom vrhu odmah poslije opšteg pojma „ubistvo“ kada je u pitanju pojam ratnih zločina. Srebrenica je prva asocijacija za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, a najveći broj ispitanika (90.7%), prepoznaje Srebrenicu kao ratni zločin. Na pitanje “Ko utvrđuje da li je neki zločin genocid?” građani su odgovorili da su za to nadležni sudovi, tako da je građanima jasno da odluka o tome da li je genocida bilo ili ne, nije stvar političke interpretacije.

HRA poziva sve političke aktere u zemlji i regionu da konačno odustanu od negiranja nepobitno utvrđenih činjenica, da poruke podjela i relativizacije zločina zamjene porukama mira i tolerancije na Balkanu.

Samo nedvosmislenim suočavanjem sa prošlošću i gledanjem istini u oči, možemo učiniti da žrtve genocida u Srebrenici i svih drugih zločina dobiju poštovanje koje zaslužuju, a budući naraštaji budu pošteđeni novih stradanja.

HRA će u nedelju, 11. jula, učestvovati na memorijalnom okupljanju pod nazivom “Dušom za Srebrenicu”, koje organizuje Bošnjačko Vijeće u Crnoj Gori povodom obilježavanja Evropskog Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Dana sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991-2001 godine.

Apelujemo na Skupštinu i Vladu Crne Gore da donesu odluku kojom će i zvanično proglasiti 11. jul danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.