Akcija za ljudska prava pozdravlja veoma važan događaj u kome su po prvi put poslije trideset godina Republika Hrvatska i Crna Gora zajednički obilježile mjesto ratnih zločina u Morinju, u Crnoj Gori. Očekujemo da dvije države u istom duhu nastave saradnju na obilježavanju i istraživanju ratnih zločina, uključujući zločine na dubrovačkom ratištu i zločine u logoru Lora u Splitu.

Očekujemo da Vlada Crne Gore zauzme strateški pristup komemoraciji žrtava svih ratnih zločina i mjesta na kojima su se dogodili. Suočavanje sa greškama iz prošlosti je jedini način da djeci obezbjedimo budućnost u kojoj se iste greške neće ponavljati. Državno tužilaštvo mora iz temelja da promijeni pristup istraživanju i procesuiranju ratnih zločina i pozabavi se komandnom odgovornošću kako za logor Morinj tako i za druge zločine.

U nedjelju, 3. oktobra 2021, ministri spoljnih poslova dvije države, Gordan Grlić Radman i Đorđe Radulović, posjetili su zajedno mjesto na kome se prije 30 godina nalazio logor Jugoslovenske narodne armije (JNA) u kome je oko 270 zarobljenika sa dubrovačkog ratišta bilo izloženo mučenju od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine.

Viši sud u Podgorici je u svojoj presudi, kojom je utvrdio odgovornost četvorice izvršilaca ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika rekao da je u Sabirnom logoru Morinj “vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi“.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, gospodin Grlić Radman, istakao je da su u predmetu Morinj „osuđeni uglavnom stražari, međutim do danas ne znamo tko su bili ti nalogodavci, tako da tu ima još mjesta za procesuiranje i drugih koji bi trebali kazneno odgovarati“. U istom smislu, Akcija za ljudska prava je kritikovala pristup državnog tužilaštva koje zločine u logoru Morinj nikada nije sagledalo kao organizovani sistem zlostavljanja zatvorenika i u skladu s tim optužilo i one koji su bili nadređeni neposrednim izvršiocima, iako je za to bilo osnova.

Državno tužilaštvo Crne Gore, sasvim neopravdano, nije pokazalo zahtijevano aktivan pristup procesuiranju ratnih zločina i sistematski je izbjegavalo komandnu odgovornost, što sve za državu još uvijek znači poseban teg oko vrata u dostizanju vladavine prava.

Akcija za ljudska prava se u kontinuitetu zalaže za pravdu za žrtve ratnih zločina. Žrtve imaju pravo na krivičnu pravdu, na utvrđivanje istine o zločinima, na naknadu štete i na memorijalizaciju mjesta na kojima su zločini počinjeni.

Zajedno sa Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Centrom za građansko obrazovanje (CGO), zahtijevamo trajnu memorijalizaciju mjesta na kome se nalazio logor Morinj, kao i mjesta u Herceg-Novom sa koga je većina bosansko-hercegovačkih izbjeglica deportovana u smrt.

Naše tri organizacije su u maju ove godine predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, predale inicijativu da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve deportacije izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore. Novom predsjedniku Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivanu Otoviću, dostavili smo 14. septembra inicijativu za podizanje spomen obilježja žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine u Herceg Novom, ali od njih do danas nijesmo dobili odgovore.