PREDSTAVLJANJE IZVJEŠTAJA “ANALIZA IZBORA, NAPREDOVANJA I UTVRĐIVANJA ODGOVORNOSTI TUŽILACA U CRNOJ GORI 2020-2021”
23/11/2021Publikacija “Protiv zaborava – iskazi svjedoka u suđenjima povodom ratnih zločina”
26/11/2021HITNO IZABRATI NOVI TUŽILAČKI SAVJET
Podgorica, Agencija CG News – Tužilački savjet mora hitno biti izabran i početi da radi u interesu uspostavljanja vladavine prava i neophodnih reformi, zajednička je poruka učesnika okruglog stola posvećenog radu Tužilačkog savjeta koji je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA).
Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da reforma tužilaštva traje već 20 godina i ukazala na neophodnost da se ona što prije realizuje.
Ona je navela da je problem samostalnosti državnih tužilaca i dalje prisutan, kao i nedjelotvorni sistem ocjenjivanja i utvrđivanja odgovornosti, nezakonita dodjela stanova i odbacivanje krivičnih prijava zbog zastarjelosti.
“Smatramo da od ovako lošeg rada Savjeta ima i gore, a to je da to tijelo uopšte ne radi. To se događa danas, Savjet se posljednji put sastao u julu, od kada nema novih izbora tužilaca i rukovodilaca, nema ko da razmatra pritužbe građana na njihov rad ni da utvrdi njihovu odgovornost”, istakla je Gorjanc Prelević.
Ona je kazala da Savjet ne može da djeluje bez polovine svojih članova iz reda uglednih pravnika čiji izbor, kako je rekla, tavori na političkoj pijaci, na štetu javnog interesa.
“Mi smo ispred NVO sektora predložili Steva Muka za člana savjeta čime smo dali svoj doprinos. Apelujemo da se ne dozvoli da propadne izbor člana savjeta iz NVO”, navela je Gorjanc Prelević.
Zakon o državnom tužilaštvu je dobar i u velikoj mjeri je usklađen sa preporukama Venecijanske komisije, dok su kritike koje su se mogle čuti zbog donijetih izmjena zakona neutemeljene jer je prethodni Tužilački savjet bio ekstremno politizovan, kazao je potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović.
On je, govoreći na okruglom stolu posvećenom prezentaciji izvještaja o radu Tužilačkog savjeta koji je pripremila HRA, kazao da je tendencija tog akta bila da se dobije bolji Tužilački savjet.
“Nadam se da će taj predlog brzo biti u Skupštini, ali to je samo nada. Niko više ne može da optužuje Demokratsku partiju socijalista ni opoziciju. Imamo većinu koja ne može da izabere članove Savjeta”, poručio je Abazović.
On je naglasio da se paradoksi crnogorske zbilje nastavljaju, te da članovi kojima će isteći mandati u januaru mogu da računaju da će u v.d. stanju moći da budu još neko vrijeme.
Abazović je poručio da je potpuno netačno da neko ima nešto protiv ljudi u tužilaštvu koji časno obavljaju svoj posao.
“Imamo situaciju da brojni tužioci žele da rade ali im to onemogućavaju rukovodioci. Potrebno je stvoriti atmosferu u kojoj se zaposleni u tužilaštvu mogu profesionalno ostvariti”.
On je kazao da svako ko želi Crnu Goru u Evropskoj uniji mora da zna da tužilaštvo mora i treba da radi na drugačiji način.
Ministar unutrašnjih poslova i rukovodilac Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Sergej Sekulović, kazao je da ima prostora za poboljšanje Zakona o državnom tužilaštvu, dodajući da su kritike nevladinog sektora utemeljene ali da nema idealnih rješenja.
On je ocijenio da od stepena zrelosti političke elite zavisi da li će na mjesto vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca (VDT) doći osoba koja nije politizovana.
“Ne treba da se debatuje o tome ko će biti v.d. VDT-a, već ko će biti VDT. Apelujem na političke subjekte da počnu napokon da na tome rade”, naglasio je on.
Sekulović je istakao da treba pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o tužilaštvu kako bi se ostvarili konkretni rezultati.
“Alternativa tome je blokada sistema i nedostatak povjerenja građana. Mislim da smo u minut do 12 i da treba što prije krenuti u ovaj proces”, poručio je Sekulović.
Državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Jelena Đaletić, kazala je da je neophodno da svi državni organi doprinesu reformama, koje za cilj imaju evropske integracije Crne Gore.
“Tužilački savjet trasira put profesionalizma i odgovornosti nosilaca te funkcije”, navela je Đaletić. Istakla je i da državni tužioci moraju biti više samokritični i transparentni u pogledu rezultata rada i poteškoća sa kojima se suočavaju, kao i da rukovodioci tužilaštava moraju raditi na poboljšanju menadžerskih sposobnosti.
Viši savjetnik za vladavinu prava u Ambasadi Kraljevine Holandije, Aleksandar Momirov, je istakao da će efekti reformi zavisiti od njihove implementacije što je, kako je naveo, u rukama samih tužilaca.
“Ne postoji jedna matrica po kojoj ćete rješavati izazove, ali postoje standardi koji jasno ukazuju na pravac sprovođenja reformi. Te standarde treba uzeti u obzir u procesu mijenjanja zakonskog okvira, ali i u njihovoj primjeni”.
Programski menadžer za vladavinu prava u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Gianandrea Villa, je poručio da EU nastavlja da podržava crnogorske vlasti u reformi pravosuđa i vladavini prava koji su od ključne važnosti za Crnu Goru.
“Amandmani na Zakon o tužilaštvu nijesu u potpunosti usaglašeni sa internacionalnim standardima i preporukama. Drago mi je da čujem da će zakon biti poboljšan”, naveo je Villa.
On je najavio da će se naredne sedmice održati prezentacija pristupnog izvještaja Crne Gore, na kojoj će biti riječi o ispunjavanju obaveza iz pregovaračkih poglavlja.
Neke od preporuka koje će se naći u izvještaju, kako je rekao, jesu unaprjeđenje evaluacionih kriterijuma kao i popravljanje pravnog okvira, kako bi se postigao pravni balans.
Veselin Radulović, advokat i autor izvještaja, kazao je da je zaključak da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu nijesu bile dovoljnog obima i kvaliteta za potrebnu reformu tužilačke organizacije, i ono što je prepoznala ne samo stručna, već i laička javnost jeste da je cilj tih izmjena bio da se tužilaštvo u što većoj mjeri podvrgne političkoj kontroli, posebno u pogledu izmjene sastava Tužilačkog savjeta i prekida njegovog mandata.
On je predstavio zaključke i preporuke izvještaja “Analiza postupaka izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti tužilaca u Crnoj Gori 2020-2021”, koji je dostupan ovdje.
Između ostalog, istakao je i da Tužilački savjet nije primjenjivao odredbe Zakona o PIO koje su stupile na snagu 12. avgusta 2020. godine, s opravdanjem da su izmjene zakona suprotne Ustavu Crne Gore, iako ocjenu ustavnosti zakona može da da isključivo Ustavni sud. Na ovaj način je Tužilački savjet izašao van okvira svoje nadležnosti i ugrozio vladavinu prava.
Zatim, pritužbe na rad državnih tužilaca u praksi su se pokazale kao nedjelotvorno sredstvo za provjeru zakonitosti njihovog postupanja. Ni jedna od 157 pritužbi na rad tužilaca po kojima je odlučeno od početka 2020. godine nije dovela do pokretanja disciplinskog postupka, iako je bilo slučajeva ozbiljnih propusta i povreda zakona. Od 157 pritužbi po kojima je odlučeno, samo u sedam slučajeva je jasno saopšteno da je pritužba osnovana, u jednom slučaju da je pritužba djelimično osnovana, u 12 slučajeva je dato uputstvo za otklanjanje nepravilnosti bez stava o osnovanosti pritužbe, a u 136 slučajeva je saopšteno da je pritužba neosnovana.
Zakonom o državnom tužilaštvu i Etičkim kodeksom državnih tužilaca nije napravljena razlika između nekih disciplinskih prekršaja i kršenja Kodeksa, pa isto ponašanje može da se tumači i kao disciplinski prekršaj i kao kršenje etike. Time se omogućava pravna nesigurnost, umanjivanje odgovornosti i nejednako tretiranje državnih tužilaca.
Sistem disciplinske odgovornosti državnih tužilaca za disciplinske prekršaje u vezi sa vršenjem tužilačke funkcije i postupanjem u konkretnim predmetima nije zaživio u praksi. Za prethodnih šest godina ni jedan državni tužilac nije disciplinski odgovarao zbog nekog propusta u radu u nekom konkretnom postupku. Pokrenuta su samo dva disciplinska postupka protiv državnih tužilaca koji nijesu prijavili imovinu, na inicijativu Agencije za sprječavanje korupcije.
Rad svih državnih tužilaca je ocijenjen najvećom ocjenom kao odličan, što pokazuje da sistem disciplinske odgovornosti i sistem ocjenjivanja rada državnih tužilaca nijesu zasnovani na objektivan način i da ne prikazuju stvarno stanje kada su u pitanju odgovornost, propusti u radu i kvalitet rada državnih tužilaca.
U postupcima napredovanja, uvijek je ocjena intervjua bila opredjeljujuća za izbor državnih tužilaca, zbog toga što je rad svih kandidata bio ocijenjen najboljom mogućom ocjenom “odličan”. Međutim, ni jedna odluka o izboru nije sadržala obrazloženje o tome kako su propisani kriterijumi za ocjenjivanje intervjua cijenjeni na osnovu propisanih indikatora.
Evropska komisija je i u posljednjem izvještaju, kao i u nekoliko prethodnih, kritikovala Tužilački savjet zbog nedovoljno obrazloženih odluka.
I na kraju, posebno je istakao da je neprimjeren politički uticaj na sudstvo i tužilaštvo izvršna vlast godinama vršila odlukama kojima je, neovlašćeno, u netransparentnoj proceduri, sudijama i državnim tužiocima dodjeljivala stanove za 20% od procijenjene vrijednosti, kao i novčane pomoći za rješavanje stambenih potreba. S ovom praksom izvršna vlast je nastavila čak i kada je 2014. godine zakonom isključena mogućnost da uređuje pitanja vezana za rješavanje stambenih potreba sudija i državnih tužilaca. Istovremeno, izvršna vlast godinama Tužilačkom savjetu nije odobravala sredstva za rješavanje stambenih potreba državnih tužilaca, pa su državni tužioci stambena pitanja rješavali isključivo preko Vladine komisije.
Duško Milanović, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju, kazao je da je Tužilački savjet itekako radio i bio aktivan, iako to ovaj izvještaj ne pokazuje.
“Od novog Zakona o državnom tužilaštvu se očekuje mnogo, i državni tužioci žele da on zaživi i da nam se unaprijede uslovi rada”, poručio je on.
Nataša Radonjić, v.d. direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, kazala je da sadašnje izmjene zakona dominantnu ulogu daju članu savjeta iz Ministarstva pravde što donosi određen rizik uticaja politike na rad savjeta.
“Ta dominantna uloga isključuje rizik ako se uzmu u obzir lica koja obavljaju tu ulogu u Tužilačkom savjetu”.
Stevo Muk, kandidat za člana Tužilačkog savjeta predstavnika nevladinih organizacija i predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa, rekao je da je unutar državnog tužilaštva na sceni negativna solidarnost, koja je dio organizacione korporativne “kulture”.
“Riječ je o solidarnosti u grijehu, koja podrazumijeva kako da svi mi sebi međusobno obezbijedimo da nećemo biti kažnjeni ako napravimo nešto loše. Mislim da je državno tužilaštvo u Crnoj Gori najviše pod uticajem te negativne solidarnosti.
Svi drugi spoljni uticaji, manje su opasni za tužilaštvo od ove pojave”, poručio je on.
Muk naglašava da je čitajući ovaj izvještaj uvidio da Tužilački savjet umjesto da ohrabruje razbijanje te negativne solidarnosti on radi suprotno i ohrabruje njen nastavak.
Izvještaj je obuhvatio period od početka 2020. godine do kraja jula 2021. godine, kada je Tužilački savjet održao posljednju sjednicu u ovoj godini, a sačinjen je u okviru projekta „Jačanje garancija nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori” zahvaljujući finansijskoj podršci Ambasade Kraljevine Holandije.