“Svi smo ljudi, svi smo jednaki” je ovogodišnja tema Međunarodnog dana ljudskih prava UN, koji se sjutra obilježava širom svijeta. U tom duhu, Akcija za ljudska prava poziva na prepoznavanje ljudskosti koja nas spaja, a koja podrazumijeva uvažavanje različitosti među ljudima.
Crna Gora dočekuje Međunarodni dan ljudskih prava bez pomaka u poštovanju ljudskih prava, dok je u odnosu na samostalnost državnog tužilaštva, slobodu izražavanja, zabranu torture, zlostavljanja i napada na novinare pokazala i nazadovanje. Nema pomaka ni u pogledu proaktivnog istraživanja ratnih zločina.
U nastavku podsjećamo na najvažnije događaje koji su bili u fokusu našeg interesovanja u protekloj godini.
Ovu godinu je obilježila blokada izbora ljudi na čelnim pozicijama u pravosuđu. Vršioci dužnosti su na pozicijama Vrhovnog državnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda, sedam drugih sudova i uglednih pravnika u Sudskom savjetu. Ustavni sud je u blokadi jer radi sa pet od sedam sudija, a njegov predsjednik odbija da prihvati da je sudiji morala prestati funkcija ispunjenjem uslova za starosnu penziju. Tužilački savjet nije konstituisan, i nema ko više ni da konstatuje da je znatnom broju državnih tužilaca morala prestati funkcija zbog ispunjenja uslova za odlazak u penziju. Nedostaje dvije trećine sudija Vrhovnog suda, pa ne mogu da se izaberu ni predsjednik Vrhovnog suda, ni član Sudskog savjeta iz reda sudija, ni član Komisije za Etički kodeks sudija.
Nadležni poslanici moraju preuzeti odgovornost za vladavinu prava, moraju obezbijediti redovno funkcionisanje pravosuđa bez koga nema zaštite ljudskih prava.
Postupanje vladajuće većine prilikom predlaganja i donošenja zakona (Predloga Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu), koji su bili usmjereni na prestanak funkcije Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, predstavljali su zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja. Prekid mandata članovima Tužilačkog savjeta, kao i omogućavanje zaobilaženja Ustavnog načina izbora Vrhovnog državnog tužioca u novom Zakonu o državnom tužilaštvu ugrozili su samostalnost državnog tužilaštva koja je garantovana Ustavom. Odgovornost državnih tužilaca, kao i članova Tužilačkog savjeta, njihova smjena i razrješenje mora se utvrđivati u zakonito sprovedenom postupku, a ne po volji bilo koje vladajuće političke većine.
Nedjelotvornost istraga prijava policijskog zlostavljanja i dalje je gorući problem u zaštiti ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. To je protekle godine potvrđeno presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, gdje je utvrđeno da nadležni državni organi nijesu sproveli efikasnu i djelotvornu istragu kako bi otkrili počinioce zlostavljanja i adekvatno ih kaznili, kao i odlukom Ustavnog suda u predmetu Braslava Borozana, kojom je utvrđeno da istraga po njegovoj prijavi nije sprovedena hitno. Posebno zabrinjava što ni nakon godinu i po dana nema optužnica u predmetu „bombaških napada”, u kome su i strani eksperti potvrdili policijsku torturu, jer nadležni državni tužioci još uvijek sprovode izviđaj. Ista situacija je još uvijek sa pritužbama na policijsko zlostavljanje prilikom protesta u Nikšiću, Pljevljima i Budvi iz prošle godine. Početak septembra ove godine su obilježili protesti na Cetinju, ispraćeni velikom količinom suzavca, ali srećom bez ciljanog prebijanja demonstranata, koje je obilježilo ranije policijske intervencije u vezi protesta. Od tužilaštva na Cetinju se očekuje djelotvorna istraga svih podnijetih pritužbi. Do sada je saslušano 37 svjedoka, dok su naredna saslušanja zakazana, govore informacije dobijene od tog tužilaštva.
Ni ove godine Vlada nije zauzela strateški pristup suočavanju sa prošlošću. Ipak, učinjeni su iznenadni pozitivni pomaci poput zajedničkog polaganja vijenaca od strane ministara spoljnih poslova Crne Gore i Hrvatske na mjestu logora Morinj i smjene ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava zbog relativizacije genocida u Srebrenici. Crna Gora je time postala prva država u regionu koja je razriješila ministra zbog relativizacije genocida i koja je usvojila čak dva skupštinska akta o genocidu u Srebrenici.
Činjenicu da do sada nije postojala dovoljna politička i javna volja da se svi slučajevi ratnih zločina procesuiraju, potvrdila je i državna tužiteljka Lidija Vukčević na okruglom stolu HRA. Jedini predmet ratnog zločina procesuiran u posljednjih šest godina, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića, ustupljen je od strane druge države, Republike Srbije. Nema pokazatelja da su preispitani stari predmeti, čije je procesuiranje kritikovala Evropska komisija. U oktobru ove godine državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Slobodana Pekovića (alias Ćurčića), na inicijativu Bosne i Hercegovine, koja je zainteresovana i za predmet Ranka Radulovića. Počeci suđenja u ovim predmetima još nijesu poznati.
Crna Gora do danas nije uradila dovoljno da ispuni preporuke UN Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine da poveća iznose socijalnih davanja i obezbijedi odgovarajući životni standard za socijalno ugrožene, posebno nezaposlene, starije osobe i osobe sa invaliditetom. Ne postoje precizni podaci o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje ni osnovne egzistencijalne potrebe, kao ni podaci o broju beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje niti pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao ni o broju onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Nisu postignuti adekvatni uslovi za zaštitu beskućnika i nije riješen višegodišnji problem ljudi koji žive u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, jer nemaju gdje drugo. Nije usvojena inicijativa za trajno i održivo regulisanje radnog odnosa asistenata u nastavi.
U Crnoj Gori je samo u 2021. godini bilo 25 slučaja napada i ugrožavanja sigurnosti novinara i krajnje je vrijeme da se obezbijedi veća zaštita novinara. Značajno ohrabrenje predstavlja jednoglasna odluka skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu da podrži predlog 9 NVO kroz inicijativu poslanika Marka Milačića za izmjenu Krivičnog zakonika. Nadamo se da će Skupština uskoro usvojiti ovaj predlog. Vlada ništa nije uradila da obezbijedi stranog eksperta da pomogne Komisiji za praćenje istraga napada na novinare, posebno u pogledu istrage Duška Jovanovića.
Sloboda vjeroispovijesti je bila posebno velik izazov za Crnu Goru ove godine, pogotovo usljed prenaglašenih podjela izazvanih obredom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju. Država je djelimično uspjela da obezbijedi poštovanje vjerskih prava i sloboda, tako što se obred održao, ali tome nisu prisustvovali svi sveštenici. Neprijavljeni protest i blokade puteva su tolerisane, koliko je poznato, sve dok protestanti nijesu napali policiju, nakon čega su upotrijebljena sredstva prinude. Još uvijek je sporno da li je policija upotrijebila pretjeranu silu i je li došlo do primjene gumenih metaka. Nesporno je da su i ustoličenje i protestni skupovi održani uz potpuno nepoštovanje epidemioloških mjera, u jeku velikog broja inficiranih korona virusom.
Ovu godinu je obilježilo potpuno neodgovorno tolerisanje nepoštovanja propisanih zdravstvenih mjera i to u zemlji u kojoj je do danas od epidemije korone umrlo 2336 ljudi, koja je prva u svijetu po broju slučajeva zaraze korona virusom, peta po broju smrtnih slučajeva na milion stanovnika. Ove godine je i pravosnažnom presudom utvrđeno da je prethodna Vlada odlukom o objavljivanju spiskova, imenima i adresama osoba kojima je određena samoizolacija prekršila njihovo pravo na privatnost.
Govor mržnje je i ove godine intenzivan na društvenim mrežama i mimo njih, pozivanja na linč, ,,klanje”, vjersku netrpeljivost i agresiju, razmatranje nazivanja ulice imenom osuđenog za ratne zločine, negiranje genocida od strane državnih zvaničnika, kao što su predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava Jovan Vučurović, bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević. Podsjećamo da je Izazivanje nacionalne i vjerske mržnje krivično djelo, isto kao i negiranje i umanjivanje ratnih zločina, i očekujemo da državno tužilaštvo efikasno procesuira sve takve slučajeve. Dijalog zasnovan na činjenicama postaje rijedak način komunikacije u našem društvu što je veoma zabrinjavajuće. Verbalno podsticanje mržnje s najvišeg nivoa je uvod za fizičko nasilje, stoga su poražavajuće i uvredljive izjave najviših predstavnika vlasti koji vjerske zajednice nazivaju „klero-fašističkim“, „kvazivjerskim “ ili „takozvanim“.
