Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević je istakla da Akcija za ljudska prava prati rad Savjeta od njegovog osnivanja 2008. godine i zalažu se da on postane nezavisno i nepristasno tijelo, koje načinom izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti sudija može da unaprijedi povjerenje građana u sudstvo.
„Sudski savjet je jedan do glavnih igrača u procesu reforme. Međutim, reformski ciljevi, dostizanje nezavisnog, odgovornog i efikasnog sudstva, ne samo da još nijesu ostvareni, već ove godine u toj oblasti nije bilo nikakvog napretka”, kazala je ona.
Gorjanc Prelević je istakla i da stepen povjerenja u rad sudstva i dalje opada.
“Više od polovine ispitanika smatra da Sudski savjet izbor sudija ne sprovodi nezavisno, sudeći po istraživanju javnog mijenja, koje je Akcija za ljudska prava sprovela krajem avgusta u saradnji sa agencijom Damar”, navela je Gorjanc Prelević.
Ona ističe da je u poslednjih pet godina povjerenje u sudstvo opalo ispod trećine, a malo više od petine ispitanika smatra da se sudije biraju transparentno i na osnovu stručnosti, dok polovina smatra da na njihov izbor utiče spoljnji faktor.
„Iako bi na osnovu Ustava Sudski savjet trebalo da bude nezavisni i samostalni državni organ, za njegove članove još uvijek nijesu propisani uslovi koji bi to obezbijedili“, rekla je ona.
U sastavu Savjeta su, kako je navela, već sedam godina isti članovi iz reda uglednih pravnika, koji posljednje tri godine nemaju legitimitet, ali ne njihovom krivicom.
Gorjanc Prelević kaže da je u nepune dvije godine, skoro petina sudija (64) otišla iz sudstva .
“Samo od početka ove godine funkcija je prestala za 52 sudija, što odgovara broju onih koji su sudstvo prethodno napustili u periodu od čak 6 godina”, kazala je.
Iako je, kako je dodala, Sudski savjet u posljednje vrijeme znatno unaprijedio intervjuisanje kandidata, opet su u njegovom radu uočene zabrinjavajuće nezakonitosti.
Prema njenim riječima, u 50 odsto slučajeva u kojima je Sudski savjet u posljednje dvije godine raspoređivao sudije između sudova bez javnog konkursa, to je činio protivzakonito.
“Premještane su sudije iz sudova za prekršaje u osnovne sudove i iz osnovnih sudova u Privredni sud, iako to zakon ne dozvoljava”, kazala je Tea Gorjanc Prelević.
Dodala je i da broj kandidata i novih sudija znatno premašuje broj onih kojima je prestala funkcija.
„Postavlja se pitanje za koliko će to do kraja godine Crna Gora povećati broj sudija, iako smo po tom broju drugi u Evropi, odmah poslije Monaka“, zaključila je Gorjanc Prelević.
Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Skupštini, Momo Koprivica, kazao je da je izbor pravosudnih zvaničnika u institucijama, koje se, kako je istakao, godinama nalaze u v.d. stanju, od ključnog značaja.
U izvještaju je konstatovano da taj skupštinski odbor skoro godinu dana nije raspisao javni poziv za izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Prema riječima Koprivice, nije dovoljno samo raspisivanje javnog konkursa za izbor članova Sudskog savjeta, nego je neophodno i da dođe do izbora tih članova.
„Nephodno je da se desi odgovarajući dijalog između vlasti i opozicije u Skupštini, s obzirom na to da je za izbor članova Savjeta potrebna kvalifikovana većina“, istakao je Koprivica.
Svi poslanici bi, kako je naveo, trebalo da imaju zajednički interes, a to su vladavina prava i evropske integracije.
Koprivica smatra da nema dovoljno dijaloga i volje da se izaberu članovi Savjeta.
„Nije strašno ako se ne složimo oko nekih kandidata, ali napominjem da je potrebno naći način kako bi što prije došli do izbora pravosudnih zvaničnika“, zaključio je Koprivica.
Ministar unutrašnjih poslova i rukovodilac Ministarstva pravde, Sergej Sekulović, rekao je da problem u radu Sudskog savjeta ima dva nivoa.
„Jedan je političko – instutucionalni, drugi normativni. Ovaj prvi problem je jasan, to je političko zarobljavanje institucija i neotvaranje prostora da „prodišu“ onako kako treba“, dodao je Sekulović.
On je kazao da je ozbiljna instutucionalna kriza prisutna i krajnji je momenat da političke elite i ljudi koji treba da se jave na konkurse pokažu svoju odgovornost.
Prema njegovim riječima, Sudski savjet je konstituisan s velikom ambicijom, ali nije ostvario uticaj i snagu na sistem sudske vlasti.
„Mislim da on sistemski čak i slabi. Tako da u normativnom smislu postoji dosta prostora za poboljšanje, ali politička elita mora da dođe do saglasnosti na potrebnom nivou, da bi članovi ovako važnog tijela bili izabrani“, rekao je Sekulović.
On je apelovao da se svi uozbilje kao društvo, jer je institucionalna kriza ogromna i zabrinjavajuća.
Šef sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje u Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Riccardo Serri, napomenuo je da je EU ključni partner u reformama u Crnoj Gori.
Komentarišući izvještaj HRA, on je ocijenio da „u izvještaju nema misterije“ i da daje prikaz jedne situacije i ocjenu onoga kako država stoji u pristupnim procesima.
Prema njegovim riječima, u posljednjih godina dana nije napravljen napredak u pogledu sudske reforme.
„Uspostavljanje vladavine prava, a samim tim i napredak u poglavlju 23 neophodno je za napredak Crne Gore u daljim pregovorima“, poručio je Serri.
Predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer kazala je da je potrebno spoznati nacionalne interese, jer godinama stoje u mjestu i ne mogu da se dogovore oko izbora članova iz reda uglednih pravnika.
Govoreći o izvještaju HRA, ona kaže da je ta NVO i ranije upućivala kritike na račun njihovog rada, pa je čak podnijela i krivičnu prijavu protiv njih, ali da su bez obzira na to oni nastavljali sa dijalogom.
„U izvještaju sam prepoznala neke kritike koje su nam korisne za rad, ali sa nekima ipak ne mogu da se složim. Ne mislim čak da je i to nešto strašno, prosto imamo različite poglede na neka pitanja“, istakla je Simović Zvicer.
On je navela, da HRA, posmatrajući rad Sudskog savjeta, objektivno dobro razumije probleme u radu.
„Ti problemi su svakako zakonodavni okvir i izbor članova Savjeta“, dodala je Simović Zvicer.
Ona je podsjetila i na slučaj u kojem je jedan sudija pravosnažno osuđen za krivično djelo zbog kojeg nikako ne bi više smio da bude na poziciji na kojoj je bio.
„Ja sam tu informaciju saznala od HRA. On je prije toga godinu radio u jednom malom sudu. Mi nikakva saznanja o tome nijesmo imali, iako je predsjendik njegovog suda bio dužan da o tome obavijesti javnost“, napominje Simonović Zvicer.
Prema njenim rijčeima, iz HRA je tada upitano zašto nije u ovom slučaju pokrenut postupak odgovornosti protiv svih onih koji su učestvovali u ovom propustu.
„Ja mislim da je postupak trebalo da bude pokrenut, mi smo o tome obavijestili i predsjednika Višeg suda i niko ništa nije uradio“, pojasnila je Simonović Zvicer.
Autorka izvještaja za NVO HRA Marija Vesković je ponovila da godinama prate izbor sudija i predsjednika sudova, a da su u ovom Izvještaju i ponovili neke nalaze.
„Za popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta jedan od prvih koraka jeste donošenje plana slobodnih sudijskih mjesta. Ono što smo primijetili jeste da je ovaj plan neobrazložen, i da nije dosljedno primjenjivan“, dodala je Vesković.
U tom planu, prema njenim riječima, nedostaju precizni datumi prestanka mandata predsjednika sudova, što onemogućava da se taj proces prati i u skladu sa zakonom izvrši.
„Odluke Sudskog savjeta i dalje nijesu dovoljno obrazložene, što Evropska komisija ponavlja još od 2015. godine“, navela je Vesković.
Takođe je ukazala i na problematičan sistem ocjenjivanja sudija koji je, prema njenim riječima, neobjektivan i nelogičan jer omogućava da napreduju sudije kojima je utvrđena nezadovoljavajući kvalitet rada ili neograničen broj kršenja Etičkog kodeksa. S druge strane, pretjerano se cijeni učestvovanje u stručnim aktivnostima na koje sudije ne mogu da utiču.
Advokat i autor izvještaja Veselin Radulović pohvalio je spremnost sudija i Sudskog savjeta da prihvate kritike, koje su uvijek bile dobronamjerne.
Kako je kazao, nije dobro da veliki broj kritika koje su osnovane i preporuka koje su postojale i ranije budu aktuelne i danas.
„ To je nešto na čemu se mora poraditi“, poručuje Radulović.
On je ukazao na činjenicu da je od 128 pritužbi upućenim Savjetu samo u jednom slučaju pokrenut disciplinski postupak iako je bilo slučajeva koji su zahtijevali reagovanje Savjeta. „Savjet je odbacio pritužbu u jednom, gotovo nevjerovatnom slučaju, u kome je radni spor trajao sedam godina a posle četiri godine suđenja je prvi put zaključeno da je tužba bila neblagovremena.“
Članica Sudskog savjeta Ana Perović Vojinović ističe da se uglavnom slaže sa izvještajem, kao i da je saglasna da je potrebno revidiranje, kada su u pitanju nosioci sudijske funkcije.
„Morate priznati da je sudijska funkcija jako teška, a ponekad imam osjećaj da se konstantno govori o pojačanom stepenu odgovornosti, ali da se ne govori o poboljšanju statusa funkcije sudija“, kazala je Perović Vojinović.
Sudijska funkcija, kako je dodala, nije u rangu sa nosiocem sudijske funkcije u Evropi, i potrebno je razmotriti na kojim poljima je treba raditi da se taj položaj poboljša.
Profesor Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić kaže da je izvještaj Akcije za ljudska prava u funkciji afirmacije nezavisnosti i odgovornosti sudstva, te da ovaj jedinistveni izvještaj predstavlja kodifikaciju, i prikupljanje svega onoga što je u proteklom vremenu izašlo u sredstvima javnog informisanja.
“ Svaka politika, ne samo na prostorima Zapadnog Balkana, nego i u zemljama koje su pojam nezavisnog sudstva, teži ka tome da kontroliše sudove. Ovaj izvještaj je jako bitan i koristan, jer podstiče dijalog, bez kojeg nema rješenja , odnosno nema poboljšanja situacije u sudstvu u Crnoj Gori”, rekao je on.
Vučinić napominje da sudstvo ne možemo gledati mimo ostalih segmenata društva i ističe da je Crna Gora kao zemlja u veoma teškoj situaciji.
“Vrhovni sud je desetkovan, i pitanje je da li uopšte može obavljati funkciju kao vrhovna institucija. Ovaj izvještaj je kao skener u sudstvu. On analizira probleme sa kojima se moramo suočiti što prije, kako u obliku normative, tako i u njenoj primjeni”, poručio je Vučinić.
Izvještaj je obuhvatio period od početka 2020. godine do kraja jula 2021. godine, a sačinjen je u okviru projekta „Jačanje garancija nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori” koji HRA sprovodi uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.
