Akcija za ljudska prava smatra da primjena važećih odredbi zakona i Ustava o prestanku funkcija sudija redovnih sudova, sudija Ustavnog suda i državnih tužilaca ima diskriminatoran efekat na osobe koje pripadaju tim profesijama. Tužilački savjet je juče primijenio domaći pravni okvir, kao i Sudski savjet prije njega, i prema tome, nisu postupili nezakonito. Međutim, Ustavni sud je odavno morao da tu spornu situaciju razriješi u skladu sa ustavnim i međunarodnim standardom zabrane diskriminacije. Nije opravdano da samo sudije, državni tužioci i sudije Ustavnih sudova moraju da prekinu svoje profesionalne karijere onda kada pripadnici svih drugih profesija ne moraju. Posebno je neopravdano da žene u tim profesijama moraju da obustave karijere prije muškaraca. Nejasno je zašto Ustavni sud odbija da to vrlo važno pitanje stavi na dnevni red već 17 mjeseci. Svi kojima su funkcije prestale imaju pravo da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava jer Ustavni sud ne obezbjeđuje djelotvornu zaštitu od diskriminacije.

Tužilački savjet je juče konstatovao prestanak funkcije za devet državnih tužilaca i Glavnog specijalnog tužioca na osnovu ispunjavanja uslova za starosnu penziju iz člana 17 Zakona o PIO i čl. 103 Zakona o Državnom tužilaštvu, prethodno je Sudski savjet konstatovao prestanak funkcija za 22 nekadašnjih sutkinja i sudija na osnovu iste odredbe ZPIO i člana 121 Ustava. Sudski savjet je predlog za ocjenu ustavnosti ovog člana Ustavnom sudu Crne Gore podnio prije 17 mjeseci, dok još uvijek nije odlučio o suštinski istom predlogu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta podnijetog prije osam mjeseci. Jedanaest sudija čija je funkcija prestala vode upravne sporove, a i oni su Ustavnom sudu prije pet mjeseci podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti za zahtjevom za obustavljanje dejstva odluka kojima su im prekinute funkcije. Ustavni sud nije odlučio ni o jednom od tih pitanja.

Jedan od sudija Ustavnog suda je ranije ispunio uslove za prestanak funkcije po istom principu. Predsjednik Ustavnog suda je odbio da mu konstatuje prestanak funkcije, čime je taj sudija bio u povlašćenom položaju, za razliku od kolega iz redovnih sudova i državnog tužilaštva, dok je Ustavni sud kao kolektivni organ odbijao da se izjasni o predlogu za ocjenu ustavnosti o kome je dužan da se izjasni. U takvoj situaciji ne preostaje ništa drugo do obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava.

Dodatno, Tužilački savjet je na jučerašnjoj sjednici konstatovao prestanak funkcije državnim tužiocima na osnovu podataka o godinama života i staža tužilaca iznijetih u dopisu Fonda PIO. Sudeći po objavama iz medija, rešenje za bivšeg Glavnog specijalnog tužioca u upravnom postupku nije bilo konačno. Ako je to tačno, smatramo da je Tužilački savjet trebalo da prekine postupak dok se na potpun način ne utvrdi činjenično stanje. Sudski i Tužilački savjet ne bi trebalo da odlučuju ako prethodna pitanja nisu konačno riješena u upravnom postupku, odnosno sudskom sporu. Takvu obavezu urgentno treba propisati zakonom, kao i hitnost odlučivanja u upravnom sporu protiv odluka Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Tužilački savjet je juče većinom glasova izabrao tužiteljku Danku Ivanović Đerić za disciplinsku tužiteljku. Ona je vodila izviđaj u predmetu poznatom kao „Zlatarska ulica“ u kojem su i Ustavni sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava jednoglasno utvrdili da nije sprovedena djelotvorna istraga i da je država prekršila procesni aspekt zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja u odnosu na policijsko zlostavljanje Momčila Baranina i Branimira Vukčevića 24.10.2015. godine. Članovi Tužilačkog savjeta nisu bili dužni da ovu činjenicu uzmu u obzir jer, nažalost, Zakon o Državnom tužilaštvu i prateći propisi ne zahtijevaju da se prilikom ocjene rada državnih tužilaca uzimaju u obzir presude Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava kojima se daje ocjena njihovog rada u odnosu na kršenje standarda ljudskih prava. Akcija za ljudska prava se odavno zalaže da se propisi izmijene i u ovoj oblasti.