Crna Gora je u posljednjih osam godina ispunila manje od trećine preporuka Komiteta protiv torture iz 2014. godine, a i od te trećine, većinu samo na papiru, procjena je Akcije za ljudska prava (HRA).

U postupku razmatranja trećeg izvještaja Crne Gore od strane Komiteta protiv torture u Ženevi, o tome kako je država primjenjivala Konvenciju protiv torture, državna delegacija je najavila izmjene nekoliko zakona i izgradnju novih zatvorskih objekata, čime bi se konačno usvojile neke preporuke Komiteta još od 2008. godine. Delegacija ni u dodatnom roku nije odgovorila na sva pitanja Komiteta koja su se odnosila na primjenu Konvencije u praksi. Zaključna zapažanja Komiteta o Crnoj Gori će biti objavljena sjutra, u petak, 13. maja 2022. godine.

Konkretno, državna delegacija je najavila izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore kojima će se isključiti zastarjelost krivičnih djela zlostavljanja i izricanje uslovnih osuda za slučajeve torture, a povećati kazne za krivično djelo mučenja. Biće obavezno i izricanje mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti službenim licima osuđenim za torturu.

Da su ove izmjene, koje je Komitet predložio još 2014. godine, a na koje je Akcija za ljudska prava podsjećala prilikom svakog ciklusa izmjena Krivičnog zakonika, usvojene onda kada su date, ne bi bilo moguće da preko 50 policijskih i zatvorskih službenika bude samo uslovno osuđeno za mučenje i zlostavljanje, da izbjegnu zatvorske kazne i da i danas rade u policiji i zatvoru.

Državna delegacija je najavila i izmjene Zakona o zabrani diskriminacije, u cilju usklađivanja zakonskih i podzakonskih akata sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola u Crnoj Gori, kao i izmjene Zakona o pravu na besplatnu pravnu pomoć, u pravcu obezbjeđivanja besplatne pravne pomoći žrtvama torture i proširenja te pomoći na upravni postupak.

Do sada se besplatna pravna pomoć pružala SAMO policijskim službenicima u postupcima vođenim protiv njih zbog optužbi za zlostavljanje, a ne i žrtvama policijskog zlostavljanja, pa će najavljene izmjene biti važan pozitivan pomak do koga bi trebalo da dođe što prije.

U cilju smanjenja pretrpanosti zatvora i poboljšanja uslova boravka lica lišenih slobode, Strategijom izvršenja krivičnih sankcija (2017-2021) i Akcionim planom za njeno sprovođenje planirana je izgradnja četiri nova objekta i to Specijalne zdravstvene ustanove, Multifunkcionalnog objekta, Prijavnice i Otvorenog odjeljenja, kao i izgradnja Zatvora za sjevernu regiju u opštini Mojkovac. Šef delegacije Crne Gore, Bojan Božović, istakao je da do sada nije bilo političke volje, ali ni svijesti o nužnosti rješavanja ovog pitanja pa će izgradnja nova četiri zatvorska objekta početi tek u decembru 2022. godine, što znači da prije kraja 2024, kada je predviđen rok za završetak radova, neće biti boljih uslova za zatvorenike.

HRA je zabrinuta zbog toga što izgleda da nije planirana izgradnja novog istražnog zatvora u Podgorici. U tom zatvoru su i danas gori uslovi nego u zatvoru u kome se izdržavaju kazne, umjesto da je obrnuto, s obzirom na to da u istražnom zatvoru ne borave pravosnažno osuđene osobe.

Maloljetnički zatvor je počeo sa radom 2020. godine. U njemu se zbog nepostojanja Vaspitno popravnog doma nalaze i osobe kojima je izrečena vaspitna mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa, što nije u skladu sa zakonom, zbog čega je Komitet tražio od Delegacije da se izjasni o mogućnostima i planovima za izgradnju odgovarajuće ustanove. Na ovo pitanje državna delegacija nije odgovorila.

Komitet je posebno uočio nesrazmjeru u broju prijavljenih i procesuiranih slučajeva torture, a što je direktna posljedica ignorisanja preporuka iz 2014. godine o načinu vođenja djelotvronih istraga u ovim predmetima. S tim u vezi, Komitet je posebno zahtjevao i izjašnjenje Delegacije o 15 ozbiljnih prijava iznuđivanja iskaza iz 2020. i 2021. godine, protiv službenika Odjeljenja kriminalističke policije u Centru bezbjednosti Podgorica i Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (SBPOKK), na koje je ukazala Akcija za ljudska prava. Prijave ukazuju na obrazac ponašanja, tačnije sistematsko iznuđivanje iskaza predmetima „bombaških napada“, odnosno iznuđivanje iskaza o djelima organizovanog kriminala. HRA smatra da su ove prijave morale biti sagledane sveobuhvatno, kao cjelina, ali Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici do sada tome nije tako pristupilo, već je sprovodilo pojedinačne istrage od kojih je samo jedna dovela do podizanja optužnice koja još nije potvrđena. Država o ovim slučajevima nije dostavila informacije.

U vezi istraga ratnih zločina, s obzirom na to da je Komitet od 2014. godine od Crne Gore očekivao da intenzivira napore u borbi protiv nekažnjivosti, Komitet je postavio više pitanja o uzrocima nekažnjivosti, pitanja komandne odgovornosti i proaktivnog pristupa istraživanju. Delegacija se u odgovorima zadržala na sprovedenim istragama u predmetima V. Zmajevića i S. Pekovića, dok o reviziji starih predmeta koji su pogrešnom primjenom međunarodnog humanitarnog prava doveli do oslobađajućih presuda nije bilo informacija.

Učešće NVO Akcija za ljudska prava na sjednici Komiteta protiv torture omogućio je projekat „Unapređenje procesa tranzicione pravde“ koji finansijski podržava Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED), kao i podrška fondacije Sigrid Rausing.