Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, učestvovala je na konferenciji o sudijskoj nezavisnosti u centralnoj i istočnoj Evropi.

Na skupu učesnika iz 22 države bila je jedina iz Crne Gore i jedna od malobrojnih koji nijesu bili sudije.

Konferencija je održana 6. i 7. maja u Pragu, u organizaciji Pravne inicijative Centralne i istočne Evrope (The CEELI Institute – Centar and Eastern Law Initiative).

U nastavku izdvajamo neke od njenih zabilješki sa konferencije:

“Tamo gde postoji pravna kultura i tradicija zaštite vladavine prava – nema problema. Moramo da podižemo nivo te kulture u našim državama” (sudija iz Mađarske).

“Dok građani zapadnih zemalja nemaju problem da dožive državu kao svoju – plaćaju porez, zahtijevaju servis – mi još uvijek, silom prilike, državu doživljavamo kao tuđu, ona stalno služi interesima nekih drugih” (sutkinja iz Poljske).

“Nema dovoljno obrazovanja o tome kako je jednopartijski, komunističko-socijalistički sistem uticao na pravosuđe i kakve je sve negativne posljedice ostavio, a to bi bilo važno” (sudija iz Mađarske).

“Sudski savjeti mogu da pomognu nezavisnost sudstva i unaprijede povjerenje u sudstvo samo ako su nezavisni od političkog uticaja. Postoje dobre preporuke Evropske mreže sudskih savjeta kako to postići u odnosu na članove savjeta koji nisu sudije – ne birati sadašnje i donedavne političare” (T.G.P.).

“U Hrvatskoj postoji mit o tome da su sudije uvek jednoglasne u Sudskom savjetu” (sudija iz Hrvatske).

U Bugarskoj se sve sjednice Sudskog i Tužilačkog savjeta prenose uživo na Youtube-u.

Češka je jedna od rijetkih zemalja koja nema Sudski savjet, kod njih još uvijek ministar pravde bira sudije. Predsjednici sudija imaju veliki uticaj, ali opet je nezavisnost na nivou (sudija iz Češke).

“Predsjednici sudova i danas, posle silnih reformi koje su smanjile njihov pretjerani uticaj, sudijama mogu da ‘zagorčaju život’ tako što im promijene referat, daju malu kancelariju, ne dodijele im daktilografa, savjetnika i sl, a sudija nema kome da se žali” (sudija iz Hrvatske).

U Slovačkoj sudije Vrhovnog suda nemaju nikakav uticaj na izbor predsjednika Vrhovnog suda. Sudski savjet sam bira predsjednika među kandidatima koji su sudije tog suda.

Sudije u Slovačkoj i Holandiji polažu testove analitičkog razmišljanja (u Holandiji se dešavalo da ih neki profesori ne polože). U Slovačkoj prilikom izbora i svakog napredovanja sudije polažu i psihološki test. Njihov sudija je posle sudovanja u Evropskom sudu za ljudska prava polagao psiho test prije izbora u Vrhovni sud.

U nekim zemljama sudije ispituju poslanici u parlamentu u okviru procedure izbora. Za holandskog sudiju izabranog u Vrhovni sud je to bila formalnost, prijatan razgovor uz kafu, dok sutkinja iz Gruzije kaže da su nju ispitivali deset sati i da joj je to jedna od najgorih uspomena u životu.

U Bugarskoj se lustracija sprovodi već 8 godina. Otvoreni su dosijei ljudi koji su sarađivali sa službom državne bezbjednosti. Komisija svake godine o rezultatima lustracije podnosi izvještaje parlamentu.

“Veting” – provjera imovinskog stanja sudija i tužilaca i veza s kriminalom, sprovodi se u Albaniji već nekoliko godina. Odlučeno je da se krene u to jer je preko 80% građana i preko 60% sudija smatralo da je pravosuđe korumpirano. Sutkinja iz Albanije, koja je prošla provjeru, kaže da je taj proces nesumnjivo bio neophodan, ali da se treba spremiti za dan posle – obezbjediti na vrijeme ko će da sudi. Od 50 sudija u njenom sudu ostalo ih je 30. Sudije su im sad toliko neophodne da su znatno spustili kriterijum za izbor.

OSCE-ODIHR priprema vodič o vetingu prema iskustvima Albanije, Kosova i Moldavije.

U Rumuniji će biti usvojen zakon o obaveznom obrazovanju djece u osnovnoj školi o osnovama prava i pravnom sistemu u državi. Već je rasprostranjen projekat obrazovanja djece u školama koji je pokrenuo jedan sudija, sudije se druže s djecom, odgovaraju na njihova pitanja o pravima, na koja ponekad i ne znaju odgovor.

Sudsko-medijski savjet deluje u Makedoniji već nekoliko godina. Čine ga sudije i novinari, predsjedava novinar a ciljevi su razumijevanje i saradnja između dvije profesije, transparentnost i povjerenje građana u sudstvo.

Sudija iz Hrvatske, sudski PR, smatra da je najbolje da je PR suda sudija i da dobije potrebnu obuku. Važno je da dostupan na vrijeme, jer će novinari tekst svakako da objave. Ispričao je kako je jednom pripremao i davao izjavu dok je bio na odmoru, i to iz čamca u ribolovu.

“Sudije na vrijeme treba da komuniciraju s javnošću, dok svu pažnju javnosti ne oduzmu populisti političari” (sudija iz Poljske).

“Sudski savjeti treba da štite sudije od paušalnog prozivanja i vrijeđanja npr. od strane poslanika u parlamentu, ali ne mogu ništa drugo da urade osim da održe konferenciju za štampu i razgovaraju sa predsjednikom te druge grane vlasti” (sudija iz Srbije).

Slovenački Vrhovni sud ima odjeljenje koje istražuje stepen zadovoljstva građana uslugama koje pruža sud. Zaključili su da je veoma važno kako se u sudu ophode prema strankama od samog ulaza u sud. “S ljudima mora da se postupa s poštovanjem, sa sviješću o tome da sudovi i druge državne ustanove postoje za njih, a ne obrnuto” (rukovodilac odjeljenja).

Slovenija više nema obavezujuću normu za sudije, nego samo orijentacionu, tako da su sudije samo informisane o tome kakav učinak se od njih u načelu očekuje. To jeste dovelo do pada produktivnosti, ali oni smatraju da će tako podići kvalitet i postići ravnopravno tretiranje teških predmeta (umjesto forsiranja lakih za postizanje norme).

Poljska Evropskoj komisiji svakog dana plaća po milion eura kazne zbog zakona o disciplinovanju sudija koji krši njihovu nezavisnost. Do sada je država platila ukupno 138 miliona eura. Kod njih je ministar pravde istovremeno Vrhovni državni tužilac i donedavno je to bio čak predsjednik jedne političke stranke, iako je zakonom bilo zabranjeno da državni tužilac, kao i sudija, budu članovi političke stranke.

U Ukrajini je rat, već 73. dan. Larisa je sudija u regiji koja nije pod ruskom okupacijom i njen sud radi. Sin i muž su joj u vojsci. Sina je vidjela pre nekoliko dana kada je pomagala da se vojsci dostavi humanitarna pomoć. Više od 100 sudova u Ukrajini ne rade. Privredni sud je urušen bombom. Sudija i saradnica iz drugog suda su poginuli. Sudija Vrhovnog suda je u uniformi. Predsjednik Vrhovnog suda preraspodjeljuje predmete sudovima koji rade. Pre rata su imali neke planove da reformišu Sudski savjet… Larisa bi da rat prestane odmah, ali kaže da nisu obeshrabreni. Međusobno se pomažu, i odlučni su da brane svoju zemlju koliko god bude potrebno.