Nacrt zakona o Sudskom savjetu i sudijama predstavlja pomak u ispunjavanju višegodišnjih preporuka međunarodnih tijela u cilju stvaranja nezavisnog i nepristrasnog sudstva. Međutim, izmjene su mogle biti i većeg obima. Treba obezbijediti depolitizaciju Sudskog savjeta daljim preciziranjem uslova za izbor uglednih pravnika tako da se izvjesno spriječi da se u Savjetu nađu osobe koje samo dan prije izbora podnesu ostavku na političku funkciju. Nastavićemo da se zalažemo da članove Sudskog savjeta predlažu i nevladine organizacije, kao što je propisano za Tužilački savjet. Okrugli sto o izmjenama zakona, koji je juče održan, bio je preuranjen, pa ga treba ponoviti na kraju javne rasprave, kada svi zainteresovani dostave primjedbe.

Ministarstvo pravde je pokazalo znatno veći stepen transparentnosti i volje da uključi javnost u izmjene zakona nego što je to prošle godine bio slučaj s izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu. HRA smatra da bi bilo značajno da se u proces izrade zakona uključi i Venecijanska komisija.

Ministarstvo pravde je objavilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u ponedeljak, 11. jula 2022, s pozivom na javnu raspravu koja će trajati narednih 30 dana. Javne rasprave su neophodne da bi se obezbijedio najbolji mogući kvalitet propisa i povećalo povjerenje građana, a posebno stručne javnosti, u demokratski proces koji ostvaruje javni interes. Ovo je posebno značajno ako se uzme u obzir da je javna rasprava izostala prilikom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu prošle godine.

U okviru javne rasprave je planiran i juče održani okrugli sto sa zainteresovanom javnošću. Smatramo da je okrugli sto Ministarstvo pravde trebalo da organizuje kasnije u toku javne rasprave ili i po njenom okončanju, da bi se pružila prilika svima da se upoznaju sa izmjenama i da se adekvatno pripreme. Nadamo se da će Ministarstvo pravde organizovati još jedan okrugli sto po okončanju javne rasprave. Ministarstvo na taj način treba da ohrabri sve da se zainteresuju i doprinesu da jedan od najvažnijih zakona za pravosuđe bude što bolji.

Činjenica je da ove izmjene predstavljaju prve značajne izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama od 2015. godine (ne računajući zakonsku intervenciju kojom je produžen mandat uglednim pravnicima 2018. godine), da Nacrt zakona sadrži 79 članova, od kojih se u gotovo svakom nalazi i više značajnih izmjena u pogledu sastava i izbora članova Sudskog savjeta, izbora kandidata za sudije, sudija i predsjednika sudova, postupka ocjenjivanja i utvrđivanja odgovornosti sudija, formulacije disciplinskih prekršaja, a da su u toku prethodne nedjelje dva dana bila neradna zbog državnog praznika, što je ostavilo svega dva radna dana za pripremu za skup, što je nedovoljno.

I samim članovima radne grupe je bilo potrebno obezbijediti više vremena da se pripreme za okrugli sto. Na poslednju radnu verziju Nacrta zakona nedavno su dali komentare i međunarodni eksperti Savjeta Evrope i to g. Đuro Sessa, predsjednik Evropskog društva sudija, bivši predsjednik Konsultativnog vijeća evropskih sudija i bivši predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i g. Gerhard Rajzner, bivši predsjednik Evropskog udruženja sudja i Međunarodnog udruženja sudija i član Konsultativnog vijeća evropskih sudija. Pozivamo Ministarstvo pravde da na svojoj stranici objavi i komentare međunarodnih eksperata Savjeta Evrope na predložena zakonska rješenja i tako uspostavi novu dobru praksu.

Radna grupa koja je radila na izmjenama ovog zakona formirana je početkom oktobra 2021. godine i u njoj se nalazila i pravna savjetnica HRA, Marija Vesković, koja je izabrana na predlog 11 nevladinih organizacija. Osnovni cilj je bio da se u radnoj grupi založimo za dosljedno uvođenje garancija protiv sukoba interesa kod svih članova Savjeta i garancija nezavisnosti od političkog uticaja kod članova koji se biraju iz reda uglednih pravnika. Ovaj cilj je u znatnoj mjeri ostvaren. U nacrtu zakona su se našle odredbe o sprječavanju sukoba interesa i nezavisnosti od političkog uticaja kod svih članova Sudskog savjeta, što ujedno predstavlja i ispunjavanje preporuka Grupe država protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) i Evropske mreže sudskih savjeta. 

Ipak, u odnosu na članove iz reda sudija je, bez opravdanih razloga, napravljena razlika u odnosu na vremensko ograničenje izbora osoba koje su ranije bile politički aktivne.

Tako prema predloženom rješenju, bivši funkcioneri političkih partija ne mogu biti izabrani za članove Savjeta iz reda sudija ako su se nalazili na tim pozicijama u prethodnih deset godina. Međutim, iz nepoznatog razloga je uslov blaže postavljen kada se radi o politički angažovanim osobama i bivšim članovima Vlade za koje se zahtijeva da nijesu bili na tim pozicijama prethodnih pet godina. Smatramo da treba izjednačiti uslove u pogledu prethodnog političkog angažmana jer se jedino na taj način postiže potpuna nezavisnost od političkog uticaja.

Neprecizna formulacija postoji i kod članova iz reda uglednih pravnika, takođe u odnosu na političke povezane osobe. Konkretno, kod bivših političkih funkcionera se uopšte ne navodi vremenski period u okviru kojeg ovim osobama nije moguće da se prijave za člana Sudskog savjeta, što otvara ozbiljnu opasnost da se u Sudskom savjetu nađu osobe koje samo dan pred prijavu podnesu ostavku na političku funkciju.

U cilju sprječavanja mogućih zloupotreba i potpunog ostvarenja depolitizacije Sudskog savjeta, HRA predlaže da se uslovi za izbor osoba koje nijesu politički povezane ujednače u odnosu na sve članove Sudskog savjeta.

Značajan broj i drugih preporuka i predloga HRA je našao mjesto u Nacrtu zakona, što nas posebno raduje. U Nacrt zakona su uvršteni naši predlozi koji se odnose na sastav Komisije za Etički kodeks sudija, uslove za izbor i postupak razrješenja ovih članova koji ranije nijesu bili propisani, ograničenje mandata članova Sudskog savjeta, odlaganje izvršenja odluka Sudskog savjeta do okončanja upravnog spora, ovlašćenje članova Sudskog savjeta da po prvi put imaju mogućnost da sami iniciraju pokretanje disciplinskog postupka protiv sudija, mogućnost udaljenja kandidata iz daljih postupaka za izbor u slučaju varanja na testu, itd. Međutim, treba još precizirati formulacije disciplinskih prekršaja, da bi se razlikovali od kršenja Kodeksa etike, i uvrstiti odredbe:

• o sprječavanju sukoba interesa kod svih članova Komisije za etički kodeks sudija, jer te odredbe sad važe samo za predsjednika te Komisije;
• o izuzeću članovaKomisije za Etički kodeks sudija;
• da se dva člana Sudskog savjeta biraju iz reda sudija Vrhovnog, Apelacionog, Upravnog, Višeg suda za prekršaje i viših sudova i dva člana iz reda sudija osnovnih i sudova za prekršaje;
• o izboru članova Sudskog savjeta iz reda sudija;
• o predlaganju članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika od strane institucija i strukovnih udruženja, kao što su Advokatska komora, pravni fakulteti i nevladine organizacije;
• o uslovima za izbor sudija Vrhovnog suda;
• o pravu na uvid u dokumentaciju drugih kandidata u postupku izbora sudija, za potrebe pokretanja upravnog spora;
• o ocjenjivanju sudija koje bi omogućile da se kvalitet rada sudija cijeni u odnosu na odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava koje zapravo predstavljaju ocjenu rada sudije u primjeni Ustava i međunarodnih ugovora o ljudskim pravima;
• o kriterijumima za ocjenjivanje sudija koje bi posebno mjesto dale poštovanju sudijske etike;
• o disciplinskoj odgovornosti sudija tako da se ovlašćenje za pokretanje disciplinskog postupka povjeri i disciplinskom tužiocu.