Neželjene političke i druge marketinške poruke i pozive možete da blokirate. Jednostavno, uputite zahtjev svom operateru (“One”, “M:tel” ili “T:com”) da Vas upišu u poseban registar Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost pod nazivom “Ne zovi me” u kojem se nalaze oni korisnici kojima se ne smiju slati poruke ili pozivi u svrhu direktnog marketinga.

Zahtjev se dostavlja slanjem SMS-a sa porukom “Prijava” na broj 14876. Isti zahtjev možete poslati e-mejlom na adresu operatera sa web sajta, poštom ili predajom zahtjeva u poslovnici operatera. Obrazac zahtjeva, kao i drugi detalji o tome kako funkcioniše prijava i odjava iz registra dostupni su na sajtu nezovime.ekip.me.

Ako i poslije odjave iz registra nastavite da primate marketinške poruke i pozive obratite se Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama sa zahtjevom za zaštitu prava na osnovu čl. 47 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

A ako želite da uskratite pristup javnosti Vašim ličnim podacima – broju telefona, imenu i prezimenu i adresi  stanovanja – koji su inače javno dostupni na sajtu sva tri operatera (“One”, “M:tel” i “T:com”), podnesite zahtjev operateru za brisanje Vašeg broja telefona iz javnog imenika.

Ako i nakon brisanja podataka iz javnog imenika ili i pošto ste dobili rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i dalje dobijate poruke od političkih partija, možete pokrenuti građanski postupak za naknadu štete protiv lica koje i dalje ima u posjedu vaše podatke i obrađuje ih.

***

Lični podaci osobe – ime, prezime, adresa stanovanja i broj telefona, sastavni su dio javnog imenika, odnosno svi ti podaci su javno dostupni na sajtu operatera (“One”, “M:tel” i “T:com”). Saglasnost za objavljivanje ovih podataka daje se potpisivanjem pretplatničnog ugovora kod operatera, i ona ostaje na snazi dok je ne opozovete, u skladu sa čl. 161 st. 2 Zakona o elektronskim komunikacijama. Opoziv se vrši predajom zahtjeva za brisanje Vašeg broja telefona iz javnog imenika, u poslovnici operatera.

Način za sprečavanje dobijanja marketinških poruka ubuduće je da podnesete zahtjev operateru kojim tražite da budete upisani u registar Agencije za elektronske komunikacije pod nazivom “Ne zovi me”. Upisom u ovaj Registar ne primate elektronske poruke i telefonske pozive u svrhu direktnog marketinga, i time ste povukli sve saglasnosti koje ste prethodno dali. Svako lice koje ima namjeru da upućuje poruke ili pozive u svrhu marketinga je dužno da prije toga provjeri da li određenog korisnika, kojem namjerava da se obrati, ima u Registru.

Na sajtu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (nezovime.ekip.me), koja je uspostavila ovaj registar, nalaze se detaljnije instrukcije u odnosu na formu zahtjeva za građane, pristup i korišćenje registra.

Ako smatrate da obrađivač podataka (tj. svako lice koje je u posjed vaših podataka došlo jer ste se Vi sa time saglasili) koristi Vaše podatke mimo svrhe za koju ste dali pristanak i da je Vaše pravo na zaštitu ličnih podataka od obrađivača povrijeđeno, možete pokrenuti postupak pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, u skladu sa članom 47 Zakona o zaštiti ličnih podataka („Sl. list CG“, broj 079/08, 070/09, 044/12, 022/17). Potrebno je da podnesete zahtjev za zaštitu prava Agenciji koja je dužna da o njemu odluči u roku od 60 dana, u formi rješenja. U zahtjevu možete istaći da od Agencije zahtijevate da prije donošenja konačnog rješenja donese privremeno rješenje kojim će privremeno zabraniti dalju obradu ličnih podataka ako postoji ili je učinjena vjerovatnim povreda prava.

Takođe, ako niste zadovoljni ishodom postupka odnosno rješenjem koje je Agencija donijela, imate mogućnost da podnesete tužbu Upravnom sudu Crne Gore, koji će odlučiti o zakonitosti upravnog akta – rješenja.

Konačno, ako ste u saznanju da je, nakon donošenja rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, došlo do zloupotrebe Vaših ličnih podataka (broja telefona, imena i prezimena i adrese stanovanja) koji su bili javno dostupni, možete pokrenuti građanski postupak za naknadu štete, jer se obrada podataka nakon donošenja rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama ne smije dalje vršiti, prema čl. 48 Zakona o zaštiti ličnih podataka.