Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, pozivaju na već tradicionalno memorijalno okupljanje u četvrtak, 25. maja 2023. godine, u podne, ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, u cilju obilježavanja godišnjice zločina Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine. Okupljanje organizujemo kao izraz savjesti crnogorskog društva, u znak sjećanja na žrtve ovog ratnog zločina i u cilju podrške njihovim porodicama.

Obilježićemo 31 godinu od ratnog zločina Deportacije, od koga su smrtno stradale najmanje 54 izbjeglice, dok je 12 preživjelo mučenje u logorima Republike Srpske.

Ovo je već 19. godina u kojoj crnogorske nevladine organizacije ovim povodom organizuju memorijalno okupljanje, a 14. da se to čini pred zgradom Uprave policije u Herceg-Novom, odakle je većina izbjeglica prinudno odvedena i izručena vojsci Srpske Republike u Bosni i Hercegovini. Pozivamo vas da se pridružite obilježavanju godišnjice ovog ratnog zločina.

Prošle godine memorijalnom skupu su prisustvovali članovi porodica troje stradalih izbjeglica, Sanina Krdžalije, Osmana Bajrovića i Suada Topalovića. Po prvi put su prisustvovala i četiri ministra u Vladi Crne Gore (ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, sada bivši ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović) i tadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin. Skupu je, po drugi put zaredom, prisustvovao i načelnik CB Herceg Novi, Predrag Žižić, koji je nedavno smijenjen.

Tom prilikom su, poslije 30 godina, članovi porodica žrtava prvi put čuli izvinjenje zvaničnika policije i ministarstva unutrašnjih poslova zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica vojsci Srpske Republike BiH. Time je ispunjena i jedna od tri inicijative za koje su se više od decenije zalagale HRA, CGO, ANIMA i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković.

Ministar unutrašnjih poslova, Filip Adžić, prošle godine je javno podržao preostale dvije inicijative nevladinih organizacija da se na mjestu okupljanja podigne spomen obilježje i obilježi dan sjećanja na žrtve ovog ratnog zločina. Tim povodom smo uputili pismo ministru Adžiću sa pitanjem šta je u proteklih godinu dana učinio kako bi to zalaganje ispunio.

Podsjećamo, HRA, CGO, ANIMA i Aleksandar Zeković prije dvanaest godina uputili su i inicijativu da predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine. Ista inicijativa je upućena i bivšem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, 2021. godine. On nam je odgovorio da bi za to trebalo promijeniti zakon, ali on, odnosno Demokrate, nijesu inicirali tu promjenu.

Crnogorska policija je u maju 1992. godine, prema dostupnoj zvaničnoj dokumentaciji, nezakonito uhapsila najmanje 66, a po nezvaničnim podacima i preko stotinu civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i kao taoce ih predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika.

O ovome svjedoče potpisana i pečatirana dokumenta crnogorskih zvaničnika.

Jedna grupa izbjeglica je upućena iz Herceg Novog 25. maja 1992. u Kazneno-popravni dom u Foči, i samo je nekolicina preživjela strahote tog logora za nesrpsko stanovništvo. Oni koji su izručeni u drugoj grupi, 27. maja 1992, stradali su od granatiranja neposredno nakon prelaska granice, po nezvaničnim informacijama. Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih u drugoj grupi, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali.

Crna Gora je za 200 članova porodica žrtava posle četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Foči). Međutim, u krivičnom postupku vođenom u Crnoj Gori niko nije kažnjen, jer je nadležni sud proizvoljno uveo zahtjev da su optuženi “morali pripadati organizaciji strane u sukobu ili postupati u službi strane u sukobu da bi bili odgovorni za ratni zločin”, pri čemu je zaključeno da Crna Gora nije bila strana u sukobu u Bosni i Hercegovini.

Ove godine je Evropski sud za ljudska prava donio razočaravajuću odluku o odbacivanju predstavke devet žena, majki, supruga, sestara i kćeri šestorice stradalih izbjeglica poslije gotovo deset godina od kako su podnijele predstavku protiv Crne Gore zbog kršenja prava na život. Sud je zaključio da su porodice žrtava izgubile status žrtava u smislu Konvencije jer im je država isplatila naknadu štete i jer je sprovela krivični postupak, bez obzira na pogrešnu primjenu međunarodnog humanitarnog prava, koja je uticala na oslobađanje svih okrivljenih, i bez obzira na to da istraga i optužnica nijesu obuhvatile državni vrh.

Akcija za ljudska prava (HRA)

Centar za građansko obrazovanje (CGO)

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje