Crna Gora već tri godine kasni s podnošenjem izvještaja UN Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava, pa do danas nema zvaničnih informacija o ispunjavanju preporuka tog komiteta koje je država dobila još 2014. godine. Procjena Akcije za ljudska prava je da nijedna preporuka data za poštovanje socijalnih prava i suzbijanje siromaštva nije ispunjena.

Nije ispunjena osnovna preporuka da se obezbijede precizni podaci o broju onih koji ne mogu da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe, u koje spada i adekvatno stanovanje. Ni preporuka za povećanje iznosa socijalnih davanja od 2014. godine nije ispunjena, jer MOP (materijalno obezbjeđenje porodice) sa sve dječjim dodatkom ne zadovoljava minimalne egzistencijalne potrebe. Crna Gora nema strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana, sudeći po Srednjoročnom programu rada Vlade 2022-2024.

U Crnoj Gori postoje samo okvirne procjene, ali ne i precizni podaci o broju njenih građana i drugih stanovnika koji ne mogu da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe, u koje spada i adekvatno stanovanje, koje podrazumijeva pristup osnovnoj infrastrukturi – vodovodu, grijanju, sanitarnoj mreži i električnoj energiji, a ni o broju onih koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim stanovima. Crna Gora nema podatke ni o broju beskućnika. Do danas nije usvojen podzakonski akt bilo koje vrste koji objašnjava kako se beskućnici zbrinjavaju, koje su im usluge dostupne i na koji način, a službenici Centra za socijalni rad nemaju definisane korake po kojima treba da postupaju.

Prošle 2022. godine, dječji dodaci su prošireni na djecu do 18 godina u iznosu od 30€ mjesečno po djetetu i ponovo su uvedene naknade za majke sa troje i više djece u iznosu od 192€ mjesečno, što će svakako koristiti i siromašnima koji imaju djecu, kao i porodicama sa više od troje djece koje nemaju pravo na MOP. Međutim, opravdano se postavlja pitanje održivosti takvih mjera. Analiza Svjetske banke i Unicef-a u Crnoj Gori ukazuje da “povećanje potrošnje za neciljana materijalna davanja” utiče na finansijsku stabilnost i održivost sistema socijalne i dječje zaštite i povećava javni dug Crne Gore.

S druge strane, uvećanje socijalnih davanja za 36,60€ (od 2014. do avgusta 2023.) nije ni približno dovoljno, jer je materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice (MOP) sa dječjim dodatkom još uvijek 4 puta manje (ukupno 204,60€ = 144,60€ MOP-a + 60€ dodatak za dvoje djece) od zvanične procjene troškova minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori (818,20€, jun 2023, MONSTAT). Unija slobodnih sindikata je procijenila da potrošačka korpa zapravo iznosi najmanje 1,650€ za četvoročlanu porodicu (!), jer realne potrebe porodice uključuju, pored prehrambrenih namirnica, i troškove za čišćenje i održavanje domaćinstva, komunalije, rentu i/ili stambeni kredit, troškove odjeće i obuće, obrazovanja i slično. U ovoj, realnoj procjeni, materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice sa sve dječjim dodacima je 8 puta manje od potrošačke korpe, dakle, apsolutno nedovoljno.

Ponovo apelujemo da se, u skladu sa preporukama UN komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine, povećaju iznosi socijalnih (materijalnih) davanja tako da mogu da zadovolje osnovne životne potrebe, kao i da se socijalna davanja pažljivo usmjere na najugroženije stanovništvo, da se preispita dodjela jednokratne novčane pomoći I da se radno sposobni korisnici MOP-a adekvatno podstiču na zapošljavanje.

Podsjećamo da je Komitet UN 2014. godine Crnoj Gori preporučio da:

• uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o primjeni ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava;
• njeni nacionalni planovi, programi i strategije u vezi s uživanjem ljudskih prava odmah predvide i mehanizme praćenja i procjene uspjeha njihove primjene sa ciljem da se obezbijedi da i privremeni rezultati budu dostupni u bilo kojoj fazi njihove primjene;
• poveća iznos socijalnih davanja kako bi se obezbijedio odgovarajući životni standard osobama i porodicama, posebno za nezaposlene, starije i osobe sa invaliditetom;
• poveća budžetska davanja za zdravstveni sistem i preduzmu efikasne mjere protiv korupcije u zdravstvu;
• osnuje skloništa za beskućnike i
• odgovarajuće zbrine lica koja u nedostatku odgovarajućeg smještaja i dalje borave u psihijatrijskoj bolnici u Dobroti iako im njihovo zdravstveno stanje dozvoljava da napuste bolnicu (tzv. socijalni pacijenti).

Nažalost, nijedna od ovih preporuka do danas nije ispunjena. Očekujemo od nove vlade i novog ministra rada i socijalnog staranja da hitno sagleda preporuke Komiteta UN, obezbijedi neophodne podatke i na osnovu njih u najkraćem mogućem roku preduzme strateške mjere za adekvatno smanjivanje siromaštva.