Akcija za ljudska prava (Human Rights Action – HRA) smatra da je izvještaj Evropske komisije (EK) sveobuhvatno, precizno i objektivno predstavio stanje u pravosuđu kao “nastavak duboke institucionalne krize”. Pravosuđe realno pati zbog slabog upravljanja, nedostatka strateške vizije  i korupcije, a što je sve prepoznato. Dvije ključne funkcije su u v.d. stanju, legitimnog predsjednika Vrhovnog suda nema bar od decembra 2020. godine, Vrhovnog državnog tužioca od oktobra 2019. godine. Sada je novembar 2023. godine.

Kao i posljednjih 10 godina, EK je ponovila da je crnogorsko pravosuđe i dalje podložno političkom uticaju.

HRA smatra da je krajnje vrijeme za uvođenje neophodnih garancija protiv neprimjerenih uticaja, kao i drugih praktičnih uslova da pravosudne institucije budu spremne da obezbijede vladavinu prava. Vlada mora ozbiljno da razmotri uvođenje vetinga, da ubrza rad na izmjenama zakona i hitno obezbijedi materijalne uslove koji nedostaju i državu dovode u ponižavajući položaj.

EK je konstatovala i da nije bilo napretka u reformi pravosuđa, da nije bilo rezultata u primjeni Strategije reforme pravosuđa za 2019-2022. i njenog Akcionog plana za 2021-2022. godinu, kao i da je Vlada propustila da usvoji naredni strateški dokument u toj oblasti.

HRA podsjeća da Crna Gora sprovodi reformu pravosuđa više od dvije decenije sa nedovoljnim rezultatima u pogledu nezavisnosti i odgovornosti sudija i državnih tužilaca, jer se jedne te iste kritike ponavljaju svake godine već deset godina.

Nova Vlada mora odmah da se posveti analizi rezultata dosadašnje reforme, da pročita sve relevantne kritike inostranih i domaćih stručnjaka, i da na osnovu svega toga isplanira neophodne mjere, sa odgovarajućim rokovima za njihovu primjenu.

EK je nedvosmisleno kritikovala državu zbog ignorisanja preporuka Venecijanske i Evropske komisije u odnosu na izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o predsjedniku. Podsjećamo da je EK još 2021. godine izrazila očekivanje da se Zakon o državnom tužilaštvu izmijeni, ali do danas taj zadatak nije blizu ispunjenja.

Apelujemo na novu vladu da u nove zakone uvrsti sve preporuke evropskih pravnih stručnjaka koji čine Venecijansku komisiju. U slučaju da neku odbije da primjeni, za to javnosti treba da pruži adekvatno argumentovano obrazloženje.

EK je i ove godine kritikovala Sudski savjet i Tužilački savjet – da im nedostaje proaktivnosti i veće posvećenosti obavljanju funkcija, da je neophodno da unaprijede transparentnost rada kroz objavljivanje obrazloženih odluka o izboru, napredovanju i utvrđivanju odgovornosti sudija i državnih tužilaca, da nema napretka u jačanju odgovornosti sudija i državnih tužilaca zbog, između ostalog, nedjelotvornog rada komisija za utvrđivanje etičke odgovornosti i nedostatka konzistentnosti oba savjeta u sankcionisanju nosilaca pravosudnih funkcija za nedostavljanje podataka o imovini i prihodima.

Opravdano je ocijenjeno da se “podriva demokratski legitimitet Sudskog savjeta” zbog činjenice da njegova tri člana – Vesna Simović-Zvicer, Loro Markić i Dobrica Šljivančanin – polako ulaze u desetu godinu obavljanja funkcije iako je Ustav njihov mandat ograničio na četiri godine, jer je Skupština Crne Gore pet godina bila nesposobna da izabere nove članove.

Ocijenjeno je da je Tužilački savjet suprotno evropskim standardima predložio izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu kojim bi se neograničeno produžio mandat v.d. VDT-u, izabrao Tatjanu Begović za vršiteljku dužnosti VDT-a, i dao pravo v.d. VDT-u da nakon isteka šestomjesečnog mandata ostaje da radi kao tužilac/tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

HRA apeluje na oba savjeta da pregledaju sve kritike koje je EK uputila na njihov račun i ove i prethodnih godina i da hitno promjene praksu.

Jedini napredak zabilježen u odnosu na pravosudna imenovanja je izbor troje sudija Ustavnog suda u februaru ove godine. Međutim, primijećeno je i da time nije obezbijeđena puna funkcionalnost tog suda jer trenutni paran broj sudija nije djelotvoran za donošenje odluka, pa je neophodno izabrati sedmog sudiju.

Činjenica koju EK nije prepoznala je da je popunjenost sudijskog kadra u osnovnim sudovima sada 78%, što znači da im nedostaje preko petine sudija, 22% ili njih 31. Ovo se u praksi odražava na ažurnost sudova – ročišta se zakazuju na četiri mjeseca, donošenje odluka kasni, a rješavanje ozbiljnih životnih potreba građana odlaže u nedogled.

Već desetu godinu za redom, EK ponavlja i da Crna Gora nije u potpunosti primijenila sve instrukcije za prikupljanje statističkih podataka u skladu sa standardima Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ – European Commission for the Efficiency of Justice) i da bi trebalo da modernizuje informativni sistem tzv. PRIS.

Nova vlada sada ima priliku i obavezu da se konačno postara za pouzdane i uporedive statističke podatke o radu crnogorskog pravosudja i da modernizuje informativni sistem.