Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja izbor tri nova člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika posle više od 5 godina i 5 mjeseci neuspješnih pokušaja da budu izabrani.

Novi članovi, bivši sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković, advokati Fikret Kurgaš i Dražen Medojević, zamijeniće doc. dr Vesnu Simović Zvicer, advokata Lora Markića i pravnika u penziji Dobricu Šljivančanina, koji su u članstvu Sudskog savjeta bili preko devet godina. Činjenica je da crnogorsko pravosuđe ne bi moglo da funkcioniše bez Sudskog savjeta, čiji su rad oni obezbjeđivali, dok Skupština Crne Gore nije bila u stanju da ih zamijeni novim stručnjacima.

Njihov četvorogodišnji mandat je bio produžen na preporuku Venecijanske komisije Zakonom o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji je stupio na snagu 29. juna 2018. godine. HRA je dan prije zvaničnog isteka mandata upozorila da bi takvom izmjenom zakona mandati mogli da budu produženi u nedogled. Ispostavilo se da je produženje potrajalo čak 5 i po godina.

U međuvremenu, od 9. maja 2018. godine do danas, sprovedeno je pet javnih konkursa za izbor novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu obavio je ukupno 68 intervjua sa 51 kandidatom (neki su se prijavljivali više puta), a 14 ih je predloženo Skupštini (5 je predloženo po dva puta). Rezultat svega toga bio je izbor profesora Radoja Koraća 20. septembra 2022. godine i izbor Miodraga Iličkovića, Fikreta Kurgaša i Dražena Medojevića prije dva dana.

Devetogodišnji rad bivših članova Sudskog savjeta pamtiće se po nizu kontroverznih odluka i postupaka. Na čelu sa predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom i profesorom Mladenom Vukčevićem, bez obrazloženja su odbijali da za sudije biraju kandidate koji su bili najbolje ocjenjeni, već one koji su bili rangirani i kao 17. ili 18. Za predsjednicu Upravnog suda izabrali su dugogodišnju pomoćnicu ministra pravde kojoj su dali više bodova za “rezultate rada kao sudije”, iako sudija nikad nije bila, nego što su ih dali njenim protivkandidatima – sudijama. Jednoglasno su izabrali Vesnu Medenicu za predsjednicu Vrhovnog suda na treći mandat, uprkos ustavnom ograničenju od dva mandata, a čak sedam predsjednika osnovnih sudova birali su na treći, peti, šesti i osmi mandat, uprkos zakonskom ograničenju od dva mandata.

Učestvovali su i u falsifikovanju ocjena za intervju prilikom izbora kandidata za sudije 2019. godine, zbog čega su HRA, Institut alternativa i MANS podnijeli krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu protiv svih članova Sudskog savjeta zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakoniti uticaj, falsifikovanje isprave i povreda ravnopravnosti. Radilo se o slučaju od 8. jula 2019. godine kada je 9 kandidata ocjenjeno za “intervju” iako im nije bilo postavljeno ni jedno pitanje, dok su drugima postavljana i neprimjerena pitanja mimo propisanih smjernica kao npr. “Jeste li se ostvarili kao majka?” Na tom izboru, koji je naknadno poništen, izabrano je više osoba povezanih sa članovima Sudskog savjeta.

Ostaće upamćeni i po tome što su, na čelu sa profesorom Mladenom Vukčevićem i u saradnji s Vesnom Medenicom, odbili da razmatraju pristrasnost sudije Osnovnog suda u Podgorici Gorana Đukovića, koji je svjedokinju seks-trafikinga u Crnoj Gori, Moldavku S.Č, osudio za davanje lažnog iskaza s obrazloženjem da je “nelogično” da državnik Crne Gore živi raskalašno ili da državni tužilac vrši krivična djela. Tada su i izmislili pravilo da Sudski savjet ne može da cijeni rad sudije u postupcima “koji su pravosnažno okončani” iako to pravilo ni tad, kao ni sad, nije bilo utemeljeno ni u jednom važećem propisu.

Evropska komsija je od 2015. godine svake godine uporno kritikovala Sudski savjet i opominjala ga da unaprijedi transparentnost rada kroz objavljivanje obrazloženih odluka o izboru, napredovanju i utvrđivanju odgovornosti sudija.

Ove godine, Sudski savjet je preko 5 mjeseci kasnio da rasporedi obučene kandidate za sudije u sudove u kojima je sudijski kadar bio prepolovljen.

Nadamo se da će novi ugledni pravnici, imajući u vidu ranije greške Sudskog savjeta, postupati s mnogo izraženijim osjećajem odgovornosti prema javnoj funkciji, transparentno, nepristrasno i u skladu sa zakonom.

Očekujemo od njih da obezbijede povjerenje javnosti u postupke izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti sudija, da utiču na unapređenje pravnog okvira i proaktivno djeluju da pomognu sudovima da prevaziđu nedostatak čak 59 sudija.