Vrhovni sud Crne Gore u reagovanju koje je objavljeno juče, 25. marta, na zvaničnoj internet stranici, pod naslovom “Neprihvatljivo na pretpostavkama kalkulisati imenima sudija Vrhovnog suda”, kritikuje Akciju za ljudska prava (HRA) da “spekuliše sa rezultatima tajnog glasanja prilikom izbora za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore”, da “kalkuliše imenima sudija” i osporava pravo sudijama da glasaju nevažećim listićima. Reagovanje je usmjereno na stavove iznijete u tekstu dnevnog lista Dan “Da li sudije biraju kandidata za predsjednika Vrhovnog suda ili bojkotuju izbor: Glasanje tajno, a bruka javna”, od 24.03.2024.

Sve navedene tvrdnje iz reagovanja Vrhovnog suda u odnosu na Akciju za ljudska prava (HRA) su neistinite. Činjenica je da je iz HRA na izričito pitanje novinarke Dan-a da li sumnjamo da su četiri sutkinje koje su 2019. godine glasale za treći mandat Vesne Medenice sada bojkotovale nevažećim listićima oba kandidata koja su ispunjavala uslove za izbor, rečeno da se to ne može utvrditi jer je glasanje bilo tajno. To je u tekstu i rečeno. Ni na koji način nismo tvrdili da su baš te četiri sutkinje bile među onima koji su se odlučili za bojkot.

Predstavnica HRA je objasnila da Vrhovni sud personalno više nije isti onaj sud koji je 2019. glasao za Medeničin neustavni treći mandat (bez i jednog nevažećeg listića), već da je sada u njemu čak trinaest novih sudija, dok su samo četiri sutkinje iz perioda Vesne Medenice. Akcija za ljudska prava u svom saopštenju nije saopštila imena sudija, koja su u Dan-u navedena, a u čemu ne vidimo baš nikakav problem, jer se radi o javnim podacima, koji se u demokratskom društvu ne prikrivaju.

Akcija za ljudska prava je glasanje nevažećim listićima kritikovala kao neprimjereno, a ne kao nezakonito. Nijednom riječju nismo osporili pravo da se ne glasa na način što će se predati nevažeći listić, što je naša predstavnica jasno rekla: “Iako sudije imaju pravo da glasaju i na takav način, smatramo da je neprimjereno ne kandidovati se, a glasati protiv svih koji su se kandidovali i bili spremni da preuzmu odgovornost u ključnom vremenu za reforme i ulazak u Evropsku uniju.

Naš cilj je da podstaknemo korišćenje prava glasa u opštem interesu popunjavanja i posljednje visoke pravosudne funkcije, kako bi Crna Gora dokazala da je u stanju da Vrhovni sud posle tri godine vrati u redovno stanje.

Sudije koje su namjerno blokirale izbor predsjednika Vrhovnog suda, kritikovali smo isto kao i poslanike koji su blokirali izbor sudija Ustavnog suda. Ne vidimo zbog čega bi sudije po ovom pitanju trebalo da budu zaštićene od kritike.

Nadamo se da će Vrhovni sud, u cilju napretka ovog društva i njegovog bržeg učlanjenja u Evropsku uniju, ipak u osmom pokušaju izabrati legitimnog kandidata za predsjednika ili predsjednicu, tako što će im se prethodno pomoći izmjenom zakona koji će predvidjeti izbor prostom većinom glasova.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava