HRA zahtijeva utvrđivanje odgovornosti za nepostupanje državnog tužilaštva u brojnim predmetima u periodu od više godina, zbog čega je došlo do zastarijevanja najmanje 2208 predmeta, od čega čak 1958 ili 90% predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Ubistva, teške krađe, razbojništva, teške tjelesne povrede i tortura ostaće nekažnjeni zbog masovnog propusta rukovodilaca u državnom tužilaštvu.

Sekretarijat Tužilačkog savjeta je konstatovao da je u državnim tužilaštvima Crne Gore zastarjelo 2208 predmeta, od čega 1958 predmeta u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici (90%). Ostali predmeti su u ODT Rožaje (132), ODT Cetinje (46), ODT Kolašin (46), Više državno tužilaštvo Podgorica (7), ODT Bar (11), ODT Nikšić (6), Više državno tužilaštvo Bijelo Polje (1) i Specijalno državno tužilaštvo (1).

Većinu čine predmeti krivičnih djela krađa (532), teška krađa (567), razbojništvo (113), izazivanje opšte opasnosti (96), nedozvoljeno držanje oružja (64), falsifikovanje isprava (81), ugrožavanje sigurnosti (40), teške tjelesne povrede (24), tortura (2), pri čemu je u Višem tužilaštvu u Podgorici zastarjelo i krivično djelo ubistvo (2). (Vidi tabelu dostupnu ovdje)

Riječ je o predmetima oznake “Ktn” koji označavaju slučajeve u kojima je počinilac krivičnog djela nepoznat i u kojima su državni tužioci odgovorni za sprovođenje izviđajnih radnji u saradnji sa policijom (čl. 16 Zakona o državnom tužilaštvu i čl. 44 Zakonika o krivičnom postupku).

Podsjećamo, rukovodilac ODT Podgorica, Duško Milanović, obavijestio je Tužilački savjet u oktobru prošle godine o brojnim “Ktn” predmetima koji su godinama bili smješteni u arhivi i nijesu dodjeljivani u rad tužiocima.

Tužilački savjet je onda zahtijevao od svih državnih tužilaštava da u roku od 60 dana dostave izvještaj o neobrađenim predmetima, uključujući popis predmeta, imena nadležnih tužilaca i datume kada su im predmeti dodijeljeni u rad. Izvještaji su pred Tužilačkim savjetom razmatrani tek 14. marta 2024, nakon što je rok za dostavljanje izvještaja produžen.

Tužilački savjet je na osnovu izvještaja zaključio da informacije treba dostaviti Vrhovnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje: “Tužilački savjet nema nadležnost za pokretanje disciplinskog postupka, već takvo ovlašćenje imaju rukovodioci državnih tužilaštava i vrhovni državni tužilac, ukoliko procijene da ima razloga za pokretanje disciplinskog postupka.”

Shodno Zakonu o državnom tužilaštvu, predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti tužioca može podnijeti njegov neposredni rukovodilac, rukovodilac neposredno višeg državnog tužilaštva, vrhovni državni tužilac, ministar pravde, kao i Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa čiji su članovi iz redova Tužilačkog savjeta.

Međutim, HRA smatra da veličina propusta, kao i obim štetnih posljedica zahtijevaju da se razmotri i krivična odgovornost nadležnih rukovodilaca za krivična djela protiv službene dužnosti, koji mogu biti i plod korupcije.

Nepristrasno i temeljno postupanje državnog tužilaštva u ovom slučaju je od izuzetne važnosti za jačanje integriteta i povjerenja javnosti u njegov rad, za uspostavljanje vladavine prava i sprječavanje da se ubuduće dešavaju ovako ozbiljni propusti.