Ukupno stanje u sudstvu pogoršalo se u odnosu na prethodnu godinu zbog oklijevanja u donošenju neophodnih izmjena zakona, nedovoljnog broja sudija, nedostatka najvišeg rukovodstva i, shodno tome, vizije i strategije za unaprijeđenje rada sudija i sudova, stav je Akcije za ljudska prava na osnovu pregleda Godišnjeg izvještaja o radu Sudskog savjeta i o stanju u sudstvu za 2023. godinu.

Pohvaljujemo to što je u Godišnjem izvještaju po prvi put data detaljna analiza svih statističkih parametara ažurnosti sudova, kako u odnosu na rad sudova u cjelini, tako i u odnosu na svaki sud posebno, i što su navedeni mogući uzroci uočenih problema (u dijelu „14. Analitički pregled rada sudova u 2023. godini“, na str. 117-166). Međutim, smatramo da su preporuke i predlozi za poboljšanje stanja i rješavanje problema mogli biti konkretniji, sa otvorenim, jasnim i detaljnim zahtjevima od zakonodavne i izvršne vlasti u odnosu na njihove nadležnosti.

Slijedi detaljnija ocjena stanja koju je sačinila advokatica Darka Kisjelica, autorka Analize primjene Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku u periodu 2017-2022. godine.

Zaostali predmeti i ažurnost

Ukupan priliv predmeta u sudove u 2023. godini je povećan za 3% ili oko 4000 predmeta u odnosu na prethodnu godinu (96.507 : 92.918). Broj riješenih predmeta prošle godine (79.606) bio je za 1% veći nego 2022. (78.758). Međutim, broj nezavršenih predmeta prošle godine (67.558) povećan je za čak 31% u odnosu na 2022. godinu (51.541).  Broj nezavršenih predmeta starijih od 3 godine (tzv. crveni omoti) u 2023. godini (5868) u odnosu na 2022. godinu (4890) je povećan za 20%. Indikator broja zaostalih predmeta (razlika broja nerješenih predmeta na početku 2023. u odnosu na broj riješenih takvih predmeta u toj godini- total backlog indikator TB) pogoršao se prema Izvještaju za blizu 65% (sa 14.638 na 24.143), dok su stopa ažurnosti od 84,86% (CR clearance rate – odnos broja primljenih i riješenih predmeta u toj godini) i stopa efikasnosti od 62,44% (ER efficiency rate – odnos broja svih zaposlenih i broja riješenih predmeta u sudu) ostale praktično iste kao i prethodne godine (84,76 % i 61,24%).

Ovi podaci ukazuju da se sudstvo, kao cjelina, teško nosi sa prilivom predmeta i da se zaostali predmeti nagomilavaju, te da će statistički pokazatelji biti još gori, jer se u 2024. godinu ušlo sa zaostatkom od 67.558 predmeta. Bez povećanja stope ažurnosti (CR indikator clearance rate) na preko 100% (broj riješenih predmeta treba da je veći od broja predmeta primljenih u toj godini), i povećanja stope efikasnosti sa 62,44% na znatno veći procenat (ukupan broj zaposlenih bi trebalo da bude bolje iskorišten u cilju rješavanja većeg broja predmeta) stanje se neće postepeno popravljati i dugoročni cilj potpune ažurnosti sudskog sistema neće biti postignut.

Nedostatak sudija

Nedovoljan broj sudija je svakako doprinio lošijim rezultatima. Na konferenciji za štampu Sudskog savjeta istaknuto je da sudstvu nedostaje 57 sudija, kao i da nedostaju predsjednici i Vrhovnog suda i Osnovnog suda na Žabljaku. Prema Godišnjem izvještaju za 2023. godinu (tabela Pregled utrošenih budžetskih sredstava sa pregledom broja sudija, savjetnika i administrativnog osoblja str. 68 i 69) u 2023. godini od propisanog broja od 272 sudija (predsjednici sudova i sudije osim prekršajnih), popunjeno je bilo 238 sudijskih mjesta, što je manje za 34 sudije ili 12,5%. Od toga osnovnim sudovima nedostaje 15% sudija (od 146 sudijskih mjesta, popunjeno je 124 (na str. 122 Izvještaja).

Izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama su važne u nekoliko aspekata. Prvo, u pogledu izmjene uslova za izbor sudija i to u pogledu vrste i dužine radnog staža za sve sudije, a u pogledu vrste radnog staža za sudije viših sudova, Apelacionog suda i Vrhovnog suda, da bi se te instance „otvorile“ za prijem i drugih kvalifikovanih osoba, osim onih iz sudskog sistema, zbog nedostatka sudijskog kadra. Drugo, obuka sudija koje se prvi put biraju, skraćena je sa 18 na 12 mjeseci, što je bolje ali nedovoljno da što prije opremi sudove neophodnim kadrovskim dopunama. Potrebno je i povećati broj sudija Upravnog suda ili broj stručnih saradnika u tom sudu, kojima bi se omogućilo da postupaju u određenim jednostavnijim predmetima (slobodan pristup informacijama/ćutanje uprave) čiji je broj nesrazmjerno porastao u zadnje tri godine.

Treba izmijeniti i Zakon o pripravnicima u sudstvu i državnom tužilaštvu u pogledu mjesta obavljanja pripravničke obuke, jer se diplomirani pravnici ne javljaju na oglase za prijem pripravnika u sudovima i državnom tužilaštvu, pored ostalog i zato što godinu dana obaveznog obavljanja obuke u Podgorici podrazumijeva i nesrazmjerne troškove za one koji već u tom gradu ne žive.

Stručnim saradnicima u sudovima, posebno u Upravnom sudu, potrebno je povećati plate da bi se privukao veći broj kandidata i omogućio kvalitetan izbor kadrova.

Upotreba sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku

Nezadovoljavajuće stanje u sudstvu nije se značajnije odrazilo na upotrebu sredstava za ubrzanje postupka, jer je u 2023. godini podnijeto samo 4% više zahtjeva nego 2022. godine (753:722), kao i jedna tužba više za pravično zadovoljenje (103:102).

Od 753 kontrolna zahtjeva pozitivno je riješeno 142 (31 usvojen i 111 poslato obavještenje stranci) ili 18%, što je više nego 2022. godine, kada je pozitivno riješeno 11,64% ili 84 zahtjeva.

Međutim, značajno se smanjio broj usvojenih tužbi za pravično zadovoljenje, pa je procenat usvojenih tužbi sa 57% 2022. godine, kada je od 102 usvojeno 59, opao na 38%, jer je od 103 tužbe usvojeno 39. Ukupan iznos dosuđenih naknada je smanjen za 21.000 eura (u 2022. godini ukupno iznosio 52.200€, a u 2023. godini 31.100€). u Utvrđivanje razloga zbog kojih je došlo do ovog pada zahtijeva posebnu analizu.

Stanje u Upravnom sudu

I dalje zabrinjava stanje u Upravnom sudu. Iako je taj sud 2023. godine riješio čak 32,45% više predmeta nego 2022. godine (7136 : 5386), zbog priliva novih 17.643 predmeta, ovaj sud je i dalje odgovoran za daleko najveći procenat zaostalih predmeta – 45% od svih sudova. U odnosu na broj od 24.143 predmeta (kao razlike predmeta zaostalih na početku 2023. godine i riješenih zaostalih na kraju te godine kod svih sudova – TB indikator) čak 10.891 predmet ili 45% otpada na taj sud. Treba reći da je stopa efikasnosti u ovom sudu 120,95% dvostruko veća od prosjeka sudstva, što znači da su na rješavanju predmeta do kraja angažovani svi zaposleni u tom sudu, da su sudije u tom sudu najopterećenije (115,31%) te sa najvećim rastom broja riješenih predmeta (419,76 po sudiji-porast od 9%) ali uprkos tome, taj je sud ostaje preplavljen brojem predmeta. Na kraju 2023. godine ostalo je 27.591 nezavršenih predmeta.

Broj predmeta u Upravnom sudu predstavlja strukturnu anomaliju sudskog sistema, bez obzira na složenost predmeta, jer je tom sudu predviđeno 15 sudija i predsjednik koji godišnje u radu imaju 34.723 predmeta, dok u višim sudovima (Podgorica i Bijelo Polje) radi 56 sudija koji u radu imaju 20.167 predmeta. Uprkos zalaganju predsjednika tog suda kod brojnih instanci u okviru sistema svih grana vlasti i van njih, nije ništa učinjeno da se brzo a pažljivo isplaniraju, a nakon toga sprovedu aktivnosti koje bi mogle pomoći tom sudu. Nije došlo do predlaganih izmjena zakona, niti je povećan broj sudija ili stručnih saradnika.

Ovom sudu je podnijet i najveći broj kontrolnih zahtjeva – 393 ili 52% od ukupnog broja kontrolnih zahtjeva podnijetih u ovoj godini. Ipak, 3,6% kontrolnih zahtijeva je manje podnijeto ove godine u odnosu na 2022. godinu, kad ih je podnijeto 408. Od 393 kontrolna zahtjeva, pozitivno je riješeno samo 16 ili 4%, slično kao i 2022, kada je pozitino riješeno samo 2,2% (9). Predmet posebne analize treba da bude da li je Upravni sud zadržao praksu da se u predmetu u kome je podnijet kontrolni zahtjev prije odluke o tom zahtjevu donese odluka u predmetu, pa zahtjev nakon toga odbije kao neosnovan. To bi značilo da bez obzira na vrstu odluke o kontrolnom zahtjevu, već samo njegovo podnošenje faktički ubrzava postupak. Takva praksa je pohvalna, pod uslovom da odluka o odbijanju kontrolnog zahtjeva nema negativan uticaj na pravo stranke na naknadu štete pred Vrhovnim sudom, jer bi to bilo protivno stavovima Evropskog suda za ljudska prava.

Iako je prema Izvještaju Upravni sud popunjen u pogledu broja sudija (17) predsjednik tog suda je naveo da je u prošloj godini nedostajalo četvoro sudija, koje stanje je prenijeto i u ovu godinu, te da bi puni sastav mogao biti dostignut tek u oktobru ove godine. Broj savjetnika je čak smanjen sa 13 u 2022. na 11 u 2023. godini. Preporuka je bila da se broj savjetnika poveća, ali nedostaje interesovanje kvalifikovanog kadra.

Zakon o upravnom sporu još nije izmenjen tako da se odustane od obaveznog zakazivanja rasprave na zahtjev stranke i ta mogućnost ostavi na ocjenu sudu, niti su predmeti zbog ćutanja uprave označeni kao hitni. Preporuka da se Upravni sud preko IKT sistema umreži sa informacionim sistemima organa uprave koji vode upravne postupke da se ne bi čekalo na dostavljanje predmeta od upravnog organa, nije ni razmatrana kao mogućnost. Takođe, još nije izmjenjen ni Zakon o upravnom postupku kojim bi se propisalo sredstvo za ubrzanje postupka, kao i da se svi predmeti rješavaju po odredbama novog zakona.