Ako u Crnoj Gori bude spoveden veting, mehanizam provjere finansijskog, etičkog i stručnog integriteta sudija i tužilaca, većina njih bi prihvatila taj proces, pokazuje istraživanje o percepciji korupcije kod aktera u pravosuđu koje je za Akciju za ljudska prava uradila agencija DeFacto Consultancy.

Prema njemu, 42.1 % sudija/tkinja saglasno je sa uvođenjem faznog vetinga, a isti stav ima 24.4 % državnih tužilaca/teljki. Advokati su, pokazuje istraživanje, najspremniji za taj proces – njih 72.5 %, a među vještacima 66.3 % ispitanih, kazala je profesorica Olivera Komar koja je predstavila analizu.

U pogledu spremnosti da se podvrgnu vetingu zabilježeni su ohrabrujući podaci, kaže Komar. Na pitanje – šta ćete uraditi ako se uvede fazni veting – 78 % tužilaca/teljki je odgovorilo da bi prihvatilo taj proces, a 7.3 % je odgovorilo negativno.

„Imamo samo 7.3 % onih koji kažu da će da podnesu ostavku, da neće da budu dio vetinga, jer je to ponižavajući i nepravedan postupak“, pojasnila je Komar.

Slične su brojke zabilježene i kada su na isto pitanje odgovarale sudije/sutkinje. Nešto manje bi prihvatilo fazni veting, njih 71.6 %, ali je manje i onih nosilaca sudijskih funkcija koji su protiv tog procesa – svega 3.2 % ga ne prihvata. Četvrtina sudija/sutkinja ne zna šta konkretno znači ovaj proces jer nisu upoznati sa njim, pokazuje istraživanje.

Komar kaže da je i pored toga „nivo podrške jako dobra polazna osnova za sprovođenje vetinga“.

Istraživanje je pokazalo i da oni koji su unutar pravosudnog sistema manje percipiraju postojanje korupcije u svojim redovima od onih koji su van sistema. Naime, advokati i vještaci taj problem uočavaju u znatno većoj mjeri u odnosu na nosioce funkcija u pravosuđu.

U istraživanju je učestvovalo 40.1 % tužilaca/teljki (41), 34.7 % sudija/sutkinja (95), 43.8 % vještaka (92), kao i 6.8 % advokata (109), a rezultati su predstavljeni na konferenciji „Veting u crnogorskom pravosuđu?“ koju je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA) u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“. HRA ovaj projekat sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

„Veting je neophodan, pronaći najbolji način za sprovođenje“

Za sprovođenje vetinga u Crnoj Gori je potrebna politička volja, ali taj proces nije potreban iz dnevnopolitičkih razloga, već da ljudi koji su “čisti” ne nose sjenku onih koji su zloupotrebljavali funkcije, kazao je u uvodnom panelu konferencije ministar pravde Bojan Božović. Ipak, smatra, da taj proces treba dobro pripremiti kako ne bi ugrozio sistem.

„Jer se svi plaše da možemo ugroziti pravo na pravično suđenje. Ako se dobro pripremi taj projekat, mislim da se ti izazovi mogu prevazići“, smatra Božović.

Uz to, kazao je, taj proces ne može da se završi za nekoliko mjeseci, već su za sprovođenje potrebne godine. Nije za to da primijenimo tzv. radikalan veting.

“Želim da proces bude otvoren, a procedure jasne i bez ikakvih preskakanja stepenika. Dugo vremena komuniciram sa Briselom i znam da imaju određenu bojazan prema tome. Ali mislim da bismo, ako se dobro pripremimo za sve izazove koje veting nosi, mogli da ih prevaziđemo”, kazao je Božović.

Ministar smatra i da mehanizam provjere ne treba primijeniti samo u pravosuđu, nego da ga treba proširiti i na izvršnu vlast. Misli da je pošteno da oni koji biraju članove, na primjer, Sudskog savjeta, budu provjeravani.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na panelu kazao da je bitno da kao država zauzmemo konačan stav da li počinjemo sa vetingom ili ne, jer nemamo mnogo vremena. Kazao je da je Crnoj Gori potreban taj mehanizam ali da ne treba da bude sproveden ad hoc i uz politički uticaj.

“Smatram da ovaj proces treba sprovesti bez političkog uticaja na bilo koji način (…). Da sprovedemo adekvatan veting, adekvatnu provjeru i da nakon završetka imamo rezultate koje očekujemo”, kazao je Marković, uz konstataciju da taj proces nije toliko bolan.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici i član Sudskog savjeta Rade Ćetković kazao je da “čiste” sudije ne percipiraju veting kao lov na vještice, ali i da svi koji pominju taj proces nemaju iskrene namjere. Pojašnjava da provjere u pravosuđu ne treba da služe za obračun sa neistomišljenicima, već da donesu korist građanima.

“Apelovao bih da veting bude proces koji će biti detaljno osmišljen (…) i da sve sudije koje prođu veting budu vraćene na posao u uslovima koji su zadovoljavajući”, rekao je on.

Pojasnio je i da je prije vetinga neophodno poboljšati uslove u kojima sudije rade.

“Prije nego što odluči da uđe u proces vetinga, država treba da sagleda potencijalni uticaj tog procesa na funkcionisanje pravosuđa i obezbijedi da ne dođe do kolapsa”, kazala je u uvodnom izlaganju izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.

Tim prije što Crnoj Gori u ovom trenutku nedostaje 60 sudija/sutkinja i 25 tužilaca/teljki – skoro petina, a sudije/sutkinje u prosjeku rade na 700 predmeta u parnici. Konstatovala je i da je u toku 10 krivičnih postupaka protiv sudija i tužilaca koji su zauzimali najviše funkcije, ali i protiv dva bivša direktora policije i još nekoliko nekada visokih policijskih funkcionera.

„Zato postoji osnovana sumnja da se mafija u Crnoj Gori duboko infiltrirala u državni sistem, kako u vrh policije, tako i u vrh pravosuđa“, saopštila je Gorjanc-Prelević. Konstatovala je i da u tužilaštvu i u sudstvu i dalje rade oni koji su „od Vlade nezakonito dobili stanove ili povoljne kredite“, i koji veting, kakav je sproveden u Albaniji, ne bi prošli.

„Iako takvo ponašanje urušava povjerenje u njihovu nezavisnost, oni i dalje primjenjuju ovlašćenja i postojeći sistem ih ne dovodi u pitanje“, rekla je Gorjanc-Prelević. Podsjetila je i na činjenicu da se i dalje ne sprovodi bilo kakva provjera moguće povezanosti s organizovanim kriminalom ili inostranim bezbjednosnim službama osoba koje su kandidati za sudije i tužioce, za Sudski i Tužilački savjet, kandidati za sudije Ustavnog suda, za predsjednika Vrhovnog suda ili VDT-a. Jedino se vrše provjere ranije osuđivanosti.

Iskustva Albanije i Moldavije u sprovođenju vetinga

Na konferenciji, u okviru panela „Uporedna iskustva vetinga za dobrobit Crne Gore“, govoreno je o iskustvima država koje već aktivno sprovode provjere u pravosudnom sistemu.

U Albaniji je taj proces započet 2018. godine. Pjereta Agaliju, profesorica prava na Univerzitetu u Tirani, kazala je da je za razliku od Crne Gore, koja je prvo pokrenula krivične postupke protiv visokih pravosudnih zvaničnika optuženih za korupciju i zloupotrebu položaja, u Albaniji proces vetinga išao u suprotnom smjeru. Sproveli su prvo čišćenje pravosudnog sistema, a potom su uslijedile krivične istrage.

Prema njenim riječima, od 8. februara 2018. do 31. jula 2024. godine Nezavisna kvalifikaciona komisija je donijela 783 odluke, od kojih se 261 odluka (33,3%) odnosila na razrješenje sudija i tužilaca.

“Najveći broj razrješenja bio je zbog neprijavljivanja imovine. Konkretno, 61,2% subjekata provjere je razriješeno nakon kontrole imovine, dok je samo 31,6% subjekata razriješeno na osnovu više od jednog kriterijuma“, navodi Agaliju.

Smatra da su stvorili efikasniji sistem zahvaljujući „uklanjanju osoba koje nisu ispunile svoju ulogu kao čuvari zakona i zaštitnici ljudskih prava”.

Sutkinja Okružnog suda u Tirani Manjolja Džadžo, koja je uspješno prošla proces vetinga u Albaniji, kazala je da je ovaj proces u njenoj državi morao da se dogodi, ali da je njegovo dugogodišnji trajanje uzrokovalo stres cjelokupnom sistemu. Poručuje da članovi komisije za provjeru pravosudnih funkcionera moraju da imaju integritet, te da nakon odluke o eventualnom razrješenju mora postojati neko ko će preuzeti predmete sankcionisanog sudije ili tužioca. Te sudije i tužioce država mora dodatno motivisati za rad pod dodatnim opterećenjem, a Albanija je to učinila povećanjem plate i obezbjeđivanjem povoljnijih uslova za rad.

Nešto kasnije u odnosu na Albaniju proces provjere u pravosuđu započet je u Moldaviji. U aprilu 2022. godine su počeli pre-veting, veting sudija i kandidata za Vrhovni sud u julu 2023, dok je provjera sudija i državnih tužilaca na ključnim pozicijama počela u maju i junu ove godine.

“Svi ovi procesi se odvijaju paralelno”, saopštila je Nadežda Hriptijevski, članica pre-veting komisije u Moldaviji. Ona kaže da su to jednokratni postupci koji se ne sprovode periodično.

Od juna 2022. do decembra 2023. godine, Komisija za evaluaciju sprovela je proces vetinga u odnosu na 68 kandidata za članstvo u Vrhovnom savjetu sudstva i Vrhovnom tužilačkom savjetu. Od 68 kandidata, 45 nije prošlo pre-veting, dok je 23 kandidata prošlo, navodi Hriptijevski.

Na pitanje šta Crna Gora mora da uradi kako bi uspješno provjerila pravosuđe, kaže da je osnovni preduslov jasan pravni okvir, ali i ne samo to.

„Ono što je najvažnije su resursi, ali su potrebni i ljudi koji su van sistema, poželjno iz inostranstva. Na taj način bi proces mogao da bude objektivniji. Potreban je dobar fiskalni i poreski sistem kako bi se provjeravali lažni ugovori, razotkrila imovina, pokretna i nepokretna“, objašnjava Hriptijevski.

Razmatrajući koji je od model vetinga najadekvatniji za Crnu Goru i šta u okviru postojećeg pravnog poretka je moguće, advokat Predrag Mugoša je konstatovao da smo, misleći na donosioce odluka u Crnoj Gori, odustali od ideje da veting bude radikalan kao u Albaniji. Saglasan je s tim, kaže, osim u slučaju da u potpunosti ponestane povjerenja u pravosuđe.

„Do tada mislim da bi trebalo iskoristiti sve ono što nude naši sadašnji Ustav i zakoni, a tu postoje velike rezerve da se nešto učini“, tvrdi on.

Kaže da su za sprovođenje vetinga neophodne izmjene Ustava, kao i da bi taj proces u nekom obliku mogao da se pokrene već sjutra, tj. slanjem upita sudijama na koji način su stekli imovinu koju posjeduju.

 

Ključni konsenzus i jačanje institucija

Da je za sprovođenje vetinga u Crnoj Gori neophodan dogovor sve tri grane vlasti, saglasni su kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Valentina Pavličić i član Sudskog savjeta Miodrag Iličković. Pavličić kaže da sav taj proces mora biti odrađen u skladu sa zakonom i Ustavom i da od njega ne treba da strahuje bilo ko.

“Mislim da svako ko časno nosi sudsku funkciju ne može da bude protiv vetinga, protiv provjere integriteta, jer on mora da ide uzdignute glave Crnom Gorom. Bez takvih nosilaca funkcija mi ne možemo nikud”, kazao je ona.

Predsjednica Udruženja državnih tužilaca Jelena Đaletić je tokom diskusije rekla da je veting ad hoc proces i da je logično postaviti pitanje – šta dalje?

“Moramo jačati institucije koje bi vršile redovne provjere (…) Plata može biti motivacija da se ostane u pravosuđu, ali nikako ne može biti garancija integriteta”, konstatovala je Đaletić.

Da dodatna provjera stručnosti sudija i tužilaca nije potrebna, smatra član Tužilačkog savjeta i predsjednik UO NVO Institut alternativa Stevo Muk. Ipak, ono što je, po njegovom mišljenju, do sada izostajalo, jeste bezbjednosna provjera onih koji se kandiduju za sudijske pozicije. “Bezbjednosne službe su tu vrstu izvještaja mogle dostavljati na procjenu Tužilačkom, odnosno Sudskom savjetu, ali za to nema pravnog okvira. Smatram da Crna Gora treba da uvede sistem redovnih provjera, ali i vanrednih, po prijavi”, kazao je Muk. Uz sve to, postavio je pitanje može li se komisiji, koja bi eventualno bila dio sistema provjere integriteta sudija i tužilaca, dovoljno vjerovati.

Mladen Tomović, član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, pozvao je tokom diskusije na oprez prilikom uvođenja novih mehanizama provjere.

Tvrdi da je proces faznog vetinga moguć samo ako se obezbijede tri preduslova: “Finansijska nezavisnost sudstva i državnog tužilaštva (…), da se unaprijedi sistem izbora i obnavljanja  kadrova i da se dobar kadar zadrži povećanjem zarada i podrškom savjetnika”.

Advokat Veselin Radulović je kazao da veting treba da obuhvati i advokate i da je spreman prvi da se podvrgne toj provjeri. Upozorio je da treba spriječiti da sudije i državni tužioci, za koje se utvrdi nedostatak integriteta, „završe“ u advokaturi. „Korupcije u pravosuđu nema bez učešća advokata“, kazao je i podsjetio na manipulacije službenim odbranama i odgađanjem suđenja za organizovani kriminal i korupciju, čime se advokati „izruguju sudstvu“.

Predsjednica podgoričkog Osnovnog suda Željka Jovović kazala je da je spremna da bude podvrgnuta vetingu, na što je, takođe, spreman i predsjednik Udruženja sudskih vještaka Marko Lakić. On je konstatovao da “nije normalno da predsjednik suda ima manju platu od direktora nekog državnog preduzeća”.

“Političar ili ministar može biti svako, a sudija Višeg ili Vrhovnog suda, ne – potrebne su mnoge godine obrazovanja i iskustva”, kazao je Lakić.

• dr. Pjereta Agaliju, predavačica na Pravnom fakultetu univerziteta u Tirani: Analiza  “Pravne i praktične dimenzije procedure reevaluacije sudija i tužilaca iz analitičke perspektive”
• Nadežda Hriptijevski, članica pre-veting komisije u Moldaviji: Analiza “Iskustva Republike Moldavije u procesu pre-vetinga”
• Predrag Mugoša, advokat u penziji: Analiza “Reformom pravosuđa do vladavine prava – Veting u pravosuđu: Što se može uraditi u Crnoj Gori u okviru važećih ustavnih normi?”
• prof. dr. Olivera Komar, DeFacto Consultancy agencija za istraživanje javnog mnjenja: “Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu: Rezultati kvantitativnog istraživanja”

 

Fofograf: Filip Roganović