Crna Gora ponovo obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima, što otežava planiranje adekvatnih mjera za unapređenje mentalnog zdravlja.
Istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore pokazuju zabrinjavajući trend. Broj maloljetnika koji su morali na liječenje van zemlje udvostručio se od 2019. do 2023. godine. Pozdravljamo otvaranje nove Klinike za psihijatriju „Dr Dušan Kosović” u Podgorici jer su po prvi put obezbijeđeni i adekvatni uslovi za bolničko liječenje maloljetnika. Pravovremeno liječenje mladih je ključno za poboljšanje sveukupne zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Međutim, na ovome se ne smije stati.
Država nije preduzela nikakve konkretne korake u procesu deinstitucionalizacije pacijenata iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, uprkos brojnim obećanjima i planovima. Iako je deinstitucionalizacija ključna za poboljšanje kvaliteta života osoba sa mentalnim oboljenjima, veliki broj pacijenata, uključujući one kojima više nije potrebno bolničko liječenje, i dalje ostaje u ustanovi zbog nedostatka adekvatnih uslova za njihovo zbrinjavanje u zajednici.
Dodatno, alarmantan je podatak da je Crna Gora na vrhu svjetske ljestvice po broju samoubistava, sa ukupno 562 slučaja u posljednjih pet godina. Ova statistika zahtijeva hitne i adekvatne reakcije nadležnih institucija.
Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na Ministarstvo zdravlja da se bez odlaganja i transparentno posveti usvajanju nove Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, s obzirom na to da je prethodna istekla prije više od 10 mjeseci, u decembru 2023. godine. Iako je Ministarstvo bilo svjesno isteka prethodne strategije, tek je 30. jula 2024. godine formirano Radno tijelo za izradu Programa za unapređenje mentalnog zdravlja 2024-2026, i to tokom ljetnje sezone odmora. Javnost nema pristup informacijama o sastavu tog Radnog tijela, a prema našim saznanjima, prvi i jedini sastanak održan je početkom septembra, dok nikakav dokument još nije pripremljen niti javno objavljen.
Ovakav pristup Ministarstva zdravlja ukazuje na nedovoljnu posvećenost unapređenju položaja osoba sa mentalnim oboljenjima i neozbiljan odnos prema rješavanju ovog izuzetno važnog pitanja. Nedopustivo je da radna tijela, koja bi trebala igrati ključnu ulogu u kreiranju politika, budu formirana sa zakašnjenjem, a da njihov rad ostane netransparentan. Takođe, potrebno je uključiti sve relevantne stručnjake, nevladine organizacije i predstavnike osoba sa mentalnim oboljenjima u izradu novih strategija, kako bi one adekvatno odgovarale stvarnim potrebama zajednice.
Nažalost, HRA je, kao i drugi relevantni akteri s kojima smo komunicirali, sa zakašnjenjem primijetila javni poziv za prijavu predstavnika NVO za članstvo u tom radnom tijelu. Zbog toga apelujemo na Ministarstvo da, kao i ranije, direktno kontaktira stručnjake, kojih u Crnoj Gori nema mnogo, kako bi se osiguralo njihovo uključivanje u ovako važne procese.
Prema Završnom izvještaju o realizaciji Akcionog plana 2021-2023 za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za 2023. godinu od ukupno 19 planiranih aktivnosti sprovedeno je samo 5, djelimično 3, dok čak 11 aktivnosti nije realizovano. Među ključnim neuspjesima je i neispunjavanje obaveze stvaranja adekvatnih uslova za liječenje osoba sa mentalnim oboljenjima u zajednici, kako bi se sprovela deinstitucionalizacija osoba kojima bolničko liječenje odavno nije potrebno.
HRA poziva sve nadležne institucije da se hitno posvete rješavanju ovog ozbiljnog problema. Mentalno zdravlje mora biti prioritet, a stalno odlaganje usvajanja novih politika i programa ozbiljno ugrožava ne samo osobe koje se suočavaju sa mentalnim oboljenjima, već i širu zajednicu, koja trpi posljedice zbog nedostatka adekvatnih i pravovremenih mjera. Ignorisanje problema mentalnog zdravlja može dovesti do dugoročnih posljedica za društvo, uključujući povećanje stope samoubistava, porast nasilja i drugih porodičnih problema koji se posebno teško i trajno odražavaju na djecu.
