PODRŠKA SUDIJAMA SPECIJALNOG ODJELJENJA VIŠEG SUDA U PODGORICI
Zahtjev sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici predstavnicima vlasti za poboljšanje uslova rada mora biti apsolutni prioritet Sudskom savjetu, Ministarstvu pravde, Vladi Crne Gore i Skupštini Crne Gore, jer je tih osmoro sudija na braniku cijele države od organizovanog kriminala. Njihov javni apel je jedan nesvakidašnji i hrabar potez, koji uliva nadu, jer u postojećim nemogućim uslovima pokazuju namjeru da nastave s radom, a nijesu objavili da daju ostavke ili da idu na bolovanje. Time njihov apel predstavlja još veću obavezu za sve koji su nadležni da im obezbijede adekvatne radne uslove.
Akcija za ljudska prava (HRA) posebno pozdravlja i izraženu spremnost sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda da prođu veting. Taj neophodan proces doduše ne služi ubrzavanju suđenja, već tome da suđenja odgovore svrsi, da dovedu do pravde, i da se poveća povjerenje u one koji tu pravdu sprovode.
Osam sudija Specijalnog odjeljenja su argumentovano upozorili da je ukupan obim posla tog odjeljenja, u vidu broja zaostalih predmeta (162), priliva predmeta (sedam, samo u septembru) i očekivanog priliva takav da zahtijeva mnogo veći broj sudija koji bi se bavili tim najsloženijim krivičnim predmetima.
Veliki broj predmeta i deficit kadra, uzrokovao je prosječno trajanje prvostepenog postupka u tom odjeljenju od 482 dana, sudeći po Godišnjem izvještaju o radu za 2023. godinu.
S obzirom na postojeću dinamiku, izvjesno je da će broj dana za 2024. godinu biti veći.
HRA očekuje da prvenstveno Sudski savjet, a onda i ministar pravde, ministar finansija, kolege sudije i cjelokupna javnost, u skladu s nadležnostima, hitno pomognu prvenstveno rad Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, koje je pred kolapsom, a onda i ostalim sudovima u kojima je stanje posebno teško.
Sudski savjet bi trebalo hitno da organizuje sastanak sa predsjednikom Višeg suda u Podgorici, koji je i sudija Specijalnog odjeljenja. Tema tog sastanka treba da bude povećanje broja sudija, sudijskih savjetnika, zapisničara i pripravnika.
U pogledu nedostajućih sudija, treba hitno obezbijediti da u Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici na ispomoć dođu sudije iz Apelacionog suda, Višeg suda u Bijelom Polju ili i Vrhovnog suda. S druge strane, Sudski savjet mora da ubrza postupak izbora četvoro sudija u Viši sud u Podgorici, koji traje od aprila, i koji je odložen jer još nijesu donijeta Pravila za ocjenjivanje. Neophodno je ubrzati i izbor šest savjetnika po javnom oglasu iz jula ove godine, da bi se sudijama olakšao rad i unaprijedila efikasnost.
Podsjećamo da je neophodan i hitan izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda, koji je nedopustivo dugo u VD stanju, već 4 godine! Poželjno bi bilo i da novi predsjednik/ca Vrhovnog suda ima iskustvo rada u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici.
Prostorni kapaciteti Višeg suda u Podgorici, prije svega u pogledu sudnica, moraju da se povećaju. U tome bi mogao da pomogne i Osnovni sud u Podgorici, Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore, Opština Podgorica i Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“. Sve su to zgrade u okruženju Višeg suda koje raspolažu prostorijama koje bi mogle da posluže i za suđenja, dok se ne izgradi Palata pravde. Takođe, za suđenja u kojima je manje učesnika u postupku mogle bi se koristiti i sudnice u Apelacionom i Vrhovnom sudu.
Rad na izmjenama Zakonika o krivičnom postupku mora biti ubrzan, tako da se onemoguće ili obeshrabre zloupotrebe koje imaju za cilj neprestano odlaganje suđenja. Predloge samih sudija treba prioritetno uzeti u obzir.
Ministarstvo finansija mora bez odlaganja pripremiti budžetski paket za neophodna personalna, prostorna i tehnička unaprijeđenja za rad Specijalnog odeljenja Višeg suda. Sudijama treba povećati plate i konačno obezbijediti svu potrebnu opremu za snimanje suđenja, po uzoru na sudove iste nadležnosti u okruženju koji je odavno imaju.
Odnos vlasti u Crnoj Gori prema rješavanju ovog ozbiljnog problema je pokazatelj njene posvećenosti vladavini prava i spremnosti da državu uvede u Evropsku uniju.
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)
