HRA BILTEN 2 – TEMA 4

Trećina sudija (33,7%) i skoro trećina državnih tužilaca (31,7%), koji su učestvovali u istraživanju NVO Akcija za ljudska prava i agencije DeFacto Consultancy – Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu, smatra da u crnogorskom pravosuđu ima korupcije. Mnogo je, pak, više advokata (79,9%) i vještaka (63,1%), koji opažaju postojanje koruptivnih radnji u sudovima i tužilaštvima.

Dalje, istraživanje je pokazalo da korupciju u pravosuđu u posljednje tri godine uviđa skoro trećina sudija (29,5%), ali i četvrtina državnih tužilaca (25,8%). Procenti su veći kada na pitanje odgovaraju advokati i vještaci – korupciju u pravosuđu najviše uočavaju advokati – 69,7%, te 35,8% vještaka. S druge strane, korupciju u svojim redovima u posljednje tri godine nije percipiralo 46,3% sudija i 49,8% tužilaca.

Da rizik od koruptivnih radnji postoji u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tužilačke profesije, vidi skoro svaki drugi intervjuisani sudija (48,5%) i nešto manje tužilaca (43,9%), pokazalo je istraživanje kojim je tokom ljeta 2024. obuhvaćen: 41 tužilac/teljka (40,1%), 92 vještaka/inja (43,8%), 95 sudija/tkinja (34,7%), 109 advokata/ica (6,8%).

Direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević kazala je na predstavljanju rezultata da je opravdano strahovanje da su korupcija i kriminal ušli u crnogorsko pravosuđe, jer je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto 10 krivičnih postupaka protiv nekada najviših nocilaca sudijske i tužilačke funkcije.

“Činjenica je da trećina sudija i skoro trećina tužilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo važan podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u koštac”, kazala je Gorjanc-Prelević.

Sudija i član Sudskog savjeta Rade Ćetković je rekao da predstavljeni podaci treba da budu signal za pravosuđe.

“Da Sudski savjet osmisli mehanizme kojima će ove pojave prepoznati i nakon toga na njih apsolutno djelovati, s tim da dobiju epilog na sudu”. Ćetković je napomenuo i da te promjene ne mogu da se ostvare u kratkom periodu.

Svega 22,1% sudija smatra da je adekvatno plaćen za obavljanje funkcije, pokazuje istraživanje. Za razliku od njih, procenat zadovoljnih zaradom je znatno veći među tužiocima. Naime, 56,1% tužilaca smatra da prima adekvatne zarade, ali i svega trećina vještaka.

No, bolja zarada ne treba da bude glavni argument za stvaranje boljeg statusa sudija, kazao je Miodrag Iličković, član Sudskog savjeta.

“Ako se bude insistiralo samo na platama, a političari najviše vole da problem pravosuđa svedu na plate, naročito premijer, uskočiće sudije u sopstvenu rupu koju su iskopali”, tvrdio je on.

I predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović je kazao da se problemi u sudstvu ne mogu riješiti samo povećanjem zarada.

“Moraju se znatno poboljšati uslovi rada. A kada će doći do toga, to nije na vidiku. Govori se o Specijalnom sudu, Palati pravde, ali ko zna koliko će godina proći do toga”, konstatovao je Radović.

Dio istraživanja HRA se odnosio i na neprimjerene pritiske u cilju postupanja u određenim predmetima u protekle tri godine.

Takav pritisak je iskusilo 2,4% ispitanih državnih tužilaca i 5.3% sudija. Sličan je rezultat zabilježen među ispitanim advokatima (11,9%) i vještacima (8.7%).

Da pojedine sudije primaju mito kako bi u nekim predmetima postupale na određeni način, potvrdno je odgovorilo 61,5% advokata. Takvo mišljenje je dosta drugačije među ostalim ispitanicima. S tom konstatacijom je saglasno 17,4% vještaka, te 9,5% sudija i 7,3% tužilaca.

Da pojedini državni tužioci primaju mito smatra skoro polovina ispitanih advokata (47,7%), 14,1% vještaka, te 7,4% sudija. Nijedan državni tužilac nije saglasan s tom konstatacijom.

Da vještaci primaju mito smatra većina advokata (61.4%), 14.8% sudija i 14.6% državnih tužilaca. S ovom tvrdnjom je saglasno i 16.3% vještaka.

Da advokati daju mito nekim sudijama i tužiocima smatra više od trećine ispitanih članova Advokatske komore Crne Gore – 36.7%.

Iako se u Crnoj Gori i na najvišem nivou govori o uvođenju vetinga, s idejom uvođenja fazne provjere integriteta zaposlenih u pravosuđu saglasno je manje od polovine ispitanih sudija (42,1%) i skoro četvrtina tužilaca (24,4%). S tom idejom su najviše saglasni advokati 72,5%, a nešto manje vještaci 66,3%.

Međutim, rezultati istraživanja HRA pokazuju da su nosioci pravosudnih funkcija spremni da daju doprinos smanjenju korupcije i percepcije korupcije u pravosuđu – ako bi došlo do sprovođenja vetinga, čak 78% tužilaca bi se podvrglo ispitivanju, kao i 71,6% sudija.

Predsjednik Privrednog suda Crne Gore Mladen Grdinić je kazao da je za to da se među prvima podvrgne provjeri, ali da nije za sprovođenje faznog vetinga. Upozorava s kakvim bismo se problemom susreli ukoliko ne bismo imali dovoljno osposobljenih pojedinaca.

“Ako se bude ulazilo u veting, a to za posljedicu bude imalo odliv sudija, nemojte da idete u tu fazu ako nemate ekstremno efikasan sistem zamjene”, kazao je Grdinić.

Istraživanje je pokazalo da bi samo 7.3% tužilaca i 3.2% sudija, u slučaju sprovođenja vetinga, podnijelo ostavku.

Cjelokupne rezultate istraživanja možete pronaći na ovom linku.

HRA BILTEN 2

• B2.T1 – Vrhovni sud dobio predsjednicu nakon četiri godine – mandat Valentini Pavličić
• B2.T2 – Kopanje tunela ispod Višeg suda u fazi kontrole optužnice
• B2.T3 – Odgođen štrajk sudija, postignut pomak u pregovorima s vlašću
• B2.T4 – Istraživanje HRA – trećina sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu
• B2.T5 – Sudski savjet u klinču s političarima, odlučili da otvore sjednice za javnost
• B2.T6 – Sudski i Tužilački savjet nepotpuni, Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu bez reakcije
• B2.T7 – Hoće li u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici imati ko da sudi?
• B2.KV – KRATKE VIJESTI