HRA BILTEN 3 – TEMA 1

Skupština Crne Gore je 17. decembra konstatovala prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. To je izazvalo proteste opozicije, koja je do kraja decembra prekinula sva zasijedanja crnogorskog parlamenta, tražeći da se ta odluka poništi kao protivna Ustavu Crne Gore.

Odluka je donijeta nakon što je 11. decembra, predsjednica Ustavnog suda, Snežana Armenko, skupštinskom odboru, na njegov zahtjev, dostavila informacije o datumu rođenja i godinama staža za svih šest sudija Ustavnog suda. Na osnovu dobijenih informacija, Ustavni odbor je utvrdio da je sutkinja Đuranović stekla uslove za odlazak u penziju po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa je Skupština donijela odluku o prestanku njene funkcije, jer je Ustavom propisano da sudiji funkcija prestaje “kad ispuni uslove za starosnu penziju”.

Ustavom je propisano i to da Ustavni sud nastupanje razloga za prestanak funkcije utvrđuje na sjednici i o tome obavještava Skupštinu. Međutim, Ustavni sud na sjednici u junu, kada se raspravljalo o ispunjenju uslova za prestanak funkcije sutkinje Dragane Đuranović, takvu odluku nije donio jer je za ispunjenje uslova glasalo dvoje sudija, dok je četvoro bilo protiv. Razlog za ovakav ishod glasanja bio je taj što su protiv glasali i dvoje sudija koji su u tom trenutku već ispunili uslove za penziju prema ZPIO, kao i sama sutkinja o čijem prestanku funkcije se raspravljalo.

Činjenica je i da je za troje od ukupno šest sudija, koliko ih je do 17. decembra bilo u Ustavnom sudu, sudijska funkcija već morala da prestane jer su ispunili uslove za penziju. Međutim, oni smatraju da na funkciji mogu da ostanu još godinu dana, do termina obaveznog prestanka radnog odnosa prema Zakonu o radu. Svim ostalim sudijama u državi funkcija prestaje kada ispune uslove za penziju u skladu sa ZPIO.

U NVO Akcija za ljudska prava (Human Rights Action – HRA) smatraju da je tačno da odluku o razrješenju sutkinje Đuranović Skupština nije donijela u skladu sa procedurom koja je propisana Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, jer većina sudija nije smatrala da Skupština treba da bude obaviještena o tome da je ta sutkinja ispunila uslov za prestanak funkcije.

“Međutim, ta odluka Ustavnog suda, koja je inače grubo kršenje Ustava Crne Gore, nije regularno donijeta, jer je u njenom donošenju učestvovala i sutkinja o čijem se prestanku funkcije neposredno odlučivalo, iako je morala biti izuzeta”, ističu u HRA.

Pojašnjavaju da temeljno pravno načelo Nemo iudex in causa sua (niko ne može biti sudija u svojoj stvari) važi i za Ustavni sud Crne Gore.

“Sudijama Ustavnog suda se dopušta da odlučuju o sopstvenim pravima i da, u krajnjem, onemogućavaju izbor novih sudija. Ako se ovaj pravni skandal nastavi, sve sudije Ustavnog suda se jednostavno mogu smatrati i doživotno vezanim za svoje fotelje, a integritet tog suda sasvim urušenim”, zaključuje HRA.

Iz ove NVO su pozvali Ustavni sud da ne dozvoli da sudije, o čijem prestanku funkcije se odlučuje, odlučuju u svojoj stvari:

“Ako nema većine potrebne za donošenje odluke, onda je na Skupštini, odnosno predsjedniku Crne Gore, da odluče da li da pokrenu proceduru izbora novih sudija ili ne”.

U međuvremenu, Ustavni odbor je 23. decembra raspisao oglas za dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda, jer još uvijek nije izabran novi sudija umjesto Milorada Gogića, kome je prestanak funkcije konstatovan prije Đuranović.

Međutim, zabrinjava i to što je, osim sutkinje Đuranović, još dvoje sudija, i to u maju i junu, ispunilo uslov za penziju i prestanak sudijske funkcije – Budimir Šćepanović i Desanka Lopičić.

Ustavni sud je na sjednici 25. decembra odlučio da obavijesti nadležnog predlagača, predsjednika Crne Gore, da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije koji bi popunio mjesto sudije Šćepanovića. Dvoje sudija je smatralo da je Šćepanović već ispunio uslove za penziju 31. maja 2024, na osnovu ZPIO, a troje, među kojima i sam Šćepanović, da će ispuniti uslove za prestanak funkcije tek 31. maja 2025, na osnovu Zakona o radu. Za sutkinju Lopičić još nije dostavljeno takvo obavještenje. Predsjednik je onda najavio da će raspisati konkurs za izbor jednog sudije.

HRA je 26. decembra prijavila sudiju Šćepanovića Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) zato što je učestvovao u odlučivanju o prestanku sopstvene funkcije. On se našao u očiglednom sukobu interesa koji nije prijavio, iako je to bio obavezan da učini na osnovu Zakona o sprječavanju korupcije. ASK je pokrenula postupak protiv sudije Šćepanovića.

HRA već godinama ukazuje da sudijama Ustavnog suda Crne Gore funkcija prestaje po istom imperativnom ustavnom pravilu po kojem je propisano da prestaje i svim drugim sudijama u državi, tj. kad “ispune uslove za starosnu penziju”. Ove uslove propisuje isključivo ZPIO, a ne Zakon o radu, kako smatraju pojedine sudije u Ustavnom sudu.

HRA očekuje da Skupština Crne Gore hitno sprovede sve potrebne procedure za izbor nedostajućih sudija Ustavnog suda kako ne bi ponovo ugrozila rad tog suda i opstruirala pregovore sa Evropskom unijom.

HRA BILTEN 3

• B3.T1 – Neustavno djelovanje Ustavnog suda
• B3.T2 – 29 sudija i 11 državnih tužilaca podnijelo ostavke za dvije godine
• B3.T3 – Sudija Danilo Jegdić osuđen na kućni zatvor, dio optužnice zastario zbog odugovlačenja suđenja
• B3.T4 – Nakon 22 mjeseca od potvrđivanja optužnice, suđenje Medenicama kreće ispočetka
• B3.T5 – Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici čeka pojačanje, ali i osipanje kadra
• B3.T6 – Analiza rada Sudskog savjeta u 2023. i 2024.
• B3.T7 – Analiza rada Tužilačkog savjeta u 2023. i 2024.
• B3.T8 – Dizdarević jedini kandidat za člana Sudskog savjeta, čeka se kompletiranje Tužilačkog savjeta
• B3.T9 – Opomene iz Strazbura zbog neažurnosti
• B3.T10 – Specijalna državna tužiteljka ponovo osuđena u prvom stepenu – sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja
• B3.T11 – Osnovni sud u Baru – sudije prosječno opterećene 941 predmetom
• B3.T12 – Povučen predlog o izmjenama ZKP-a o produženju pritvora
• B3.T13 – Suočavanje sudija u podgoričkom Višem sudu zbog sporne presude
• B3.KV – KRATKE VIJESTI