B3.T6 – Analiza rada Sudskog savjeta u 2023. i 2024.

HRA BILTEN 3 – TEMA 6

„Analiza postupaka izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti sudija u Crnoj Gori u 2023. i 2024. godini“ Akcije za ljudska prava, pokazuje zabrinjavajuće stanje u crnogorskom sudstvu, prije svega zbog nedostatka sudija. Ipak, uočeni su pomaci u radu Sudskog savjeta koji su konstatovani u dokumentu.

„Stigli smo do jednog savremenog izdanja Sudskog savjeta sa, najčešće, ažuriranom internet stranicom, koji sprovodi intervjue i bira sudije bez skandala“, naglasila je direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević. Međutim, sada je važno, kaže ona, da Sudski savjet zbog ulaska u Evropsku uniju što brže ispuni očekivanja Evropske komisije i „obezbijedi transparentno, ažurno, nezavisno ali i odgovorno sudstvo, otporno na političke i druge neprimjerene uticaje“.

U analizi HRA je konstatovano da je od početka 2023. do novembra 2024. godine konstatovan prestanak funkcije za 51 sudiju. U istom periodu je izabrano 50 kandidata za sudije koji su upućeni na obuku, 46 kandidata je izabrano za sudije posle završene obuke, 16 sudija je napredovalo u sud višeg stepena, a izabrano je i 12 predsjednika sudova.

Ipak, uočeno je da Sudski savjet nije blagovremeno sprovodio postupke izbora kandidata za sudije, da je bilo potrebno u prosjeku šest mjeseci od raspisivanja oglasa do upućivanja kandidata na obuku, odnosno čak četiri mjeseca da bi se kandidati posle okončane obuke izabrali za sudije. “Ova neblagovremenost ima znatne posljedice, s obzirom na hronični nedostatak sudija u crnogorskom sudstvu”, konstatovano je u dokumentu HRA. Zato je i “upućivanje sudija na privremen rad u sudove sa velikim zaostatkom, mjera koju bi trebalo više koristiti i za koju bi sudije trebalo dodatno motivisati propisivanjem novih podsticajnih mjera”.

Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać je, prilikom prezentacije rezultata analize, kazao da popunjavanje sudijskih mjesta nije lak proces, tim prije što je interesovanje za te pozicije slabije nego u ranijem periodu.

„Nemamo bazu iz koje možemo da biramo sudije… Često smo u situaciji da izaberemo samo one koji su se prijavili jer ispunjavaju minimalne uslove, a nekad se prijavi i manji broj kandidata od onog koji je tražen“, kaže Korać. Da ne bi dolazilo do paralisanja sudova predlaže angažovanje tzv. zamjenskih sudija.

„To su iste sudije kao i ove druge, samo što bi imale obavezu da po odluci Sudskog savjeta budu raspoređene tamo gdje određeno vrijeme fali sudija. Kad bi takav sudija išao od suda do suda, onda bi on za 15 ili 20 godina imao pravo da izabere da ostane kao stalni sudija u nekom određenom sudu“, objašnjava Korać.

Novoizabrana predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je konstatovala da naš pravosudni sistem proizvodi zaostatke koje treba riješiti. „Rješavaćemo ih, nećemo ih gomilati, ostavljati za neke druge prilike. U tom segmentu vidim i očekujem, prije svega, i logističku podršku ostale dvije grane vlasti. Da svaka u okviru svojih nadležnosti obezbijedi ono što je neophodno crnogorskom sudstvu da sudi u razumnom roku“, poručuje Pavličićeva, koja ističe i važnost odupiranja bilo kojoj vrsti pritiska.

Da pritisaka ima, pokazuju brojni primjeri tokom analiziranog perioda. Najčešće su u pitanju političke prirode, ali su zabilježeni i verbalni napadi i prijetnje sudijama, čime je ugrožavan integritet i nezavisnost sudstva, konstatovano je u dokumentu HRA. “Posebno su zabrinjavajući paušalni politički napadi visokih državnih zvaničnika na sudsku granu vlasti. Sudski savjet je više puta reagovao u ovakvim situacijama, ali su zabilježeni i propusti da reaguje, odnosno reakcije sa zakašnjenjem”, piše u analizi.

Ocijenjeno je i da nisu sve odluke Sudskog savjeta o napredovanju sudija dovoljno obrazložene, te da je slična situacija bila i prilikom izbora predsjednika sudova.

U analizi HRA je konstatovan i problem funkcionisanja Komisije za Etički kodeks sudija. To tijelo je 20 mjeseci bilo u blokadi zbog nedostatka kvoruma, pa je u predmetima iz 2022. i 2023. godine počelo odlučivati tek krajem marta 2024. godine. Od ponovnog aktiviranja Komisije, pravosnažno je okončan 21 predmet, a samo u dva slučaja je dato mišljenje o povredi Etičkog kodeksa. HRA konstatuje da bi Komisija morala objektivnije da utvrđuje činjenično stanje, a ne samo, kao do sada, na osnovu pritužbe i izjašnjenja sudije protiv koje je podnijeta.

Zabilježeno je da je od početka 2023. godine do 1. novembra 2024. pokrenuto deset disciplinskih postupaka, a da je samo u jednom slučaju utvrđena odgovornost sudije (ova odluka u decembru još nije bila pravosnažna). Tri disciplinska postupka (pokrenuta 2020. i 2021.) obustavljena su jer su sudije podnijele ostavke. Pet postupaka je pokrenuto zbog istog disciplinskog prekršaja – nedostavljanja podataka o imovini i prihodima. Ni u jednom nije utvrđena odgovornost sudija, iako je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) prethodno utvrdila da su svi prekršili Zakon o sprečavanju korupcije jer nisu dostavili tačne i potpune podatke o svojoj imovini i imovini supružnika. Takođe, disciplinski tužilac i Disciplinsko vijeće Sudskog savjeta i dalje insistiraju na stavu da nedostavljanje podataka o imovini i prihodima ne predstavlja disciplinski prekršaj ako se učini jednom, tj. ako nije riječ o kontinuiranom kršenju zakonske obaveze. “Ovakvo tumačenje narušava princip odgovornosti za prijavu imovine i prihoda i otvara prostor za nekažnjavanje i najozbiljnih propusta da se prijavi vrlo vrijedna imovina, pod uslovom da se to učini samo jednom”, konstatovano je u analizi HRA.

Utvrđeno je i da se pritužbe nisu pokazale kao djelotvorno sredstvo za utvrđivanje odgovornosti sudija za nezakonit rad, jer u dva slučaja, kada su ocijenjene kao osnovane, nisu dovele do utvrđivanja odgovornosti, zato što je sudija podnio ostavku i postupak je obustavljen.

Konstatovano je i da je nejasno kada odluku o pritužbi treba da donese Komisija za pritužbe, a kada Sudski savjet, i da bi nadležnosti trebalo precizirati.

HRA je predložila i da se brže odlučuje po pritužbama koje građani upućuju Sudskom savjetu (sada se to čini u prosjeku od 4-6 mjeseci), kao i da se disciplinski postupci sprovode u roku od najviše godinu dana, a ne po dvije ili tri godine, kad dolazi do zastarjelosti ili do toga da sudiji prestane funkcija zbog ispunjavanja uslova za penziju.

HRA BILTEN 3

B3.T6 – Analiza rada Sudskog savjeta u 2023. i 2024.

B3.T5 – Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici čeka pojačanje, ali i osipanje kadra

B3.T7 – Analiza rada Tužilačkog savjeta u 2023. i 2024.