Zbog odluke skupštinskog Ustavnog odbora i Skupštine Crne Gore da konstatuje prestanak sudijske funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović nastavljena je kriza i početkom 2025. godine. Opozicija je nastavila da fizički i verbalno blokira rad Skupštine, tako da najviši zakonodavni dom nije bio u mogućnosti da usvaja brojne akte.
Iako iz opozicionih redova traže da se poništi odluka o prestanku funkcije Đuranovićevoj, za sada vladajuća većina takav zahtjev odbija.
U međuvremenu, a nakon posjete evropske komesarke za proširenje Marte Kos Crnoj Gori, stigao je predlog evropskih partnera da bi zakonitost i ustavnost odluke koja se odnosi na sutkinju Draganu Đuranović mogla da provjeri Venecijanska komisija[1].
“EU ponovo apeluje na Crnu Goru da izmijeni važeći pravni okvir i uspostavi posebnu regulativu o radnim pravima, uključujući kriterijume za penzionisanje sudija i tužilaca, koji treba da budu usklađeni sa evropskim standardima i postojećim preporukama Venecijanske komisije. EU poziva sve nadležne organe i političke lidere da obezbijede punu funkcionalnost Ustavnog suda kao ključnog garanta vladavine prava i demokratske stabilnosti, uključujući i pravovremena imenovanja zasnovana na zaslugama, transparentnosti i zakonskim uslovima”, poručeno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević smatra da nije izvjesno da će Venecijanska komisija prihvatiti nadležnost za odlučivanje o ustavnosti odluke o prestanku funkcije sutkinje Đuranović.
“Mislim da bi to bilo neobično, jer ne pamtim da je Venecijanska komisija odlučivala u pojedinačnim slučajevima. Do sada, sve što se ticalo Crne Gore bila su isključivo pitanja nacrta zakona, a slično je bilo i sa drugim državama. Tačno je, bavili su se pitanjem da li je moguće produžiti mandat sudijama u BiH kada je Ustavni sud u potpunoj blokadi, tako da ne isključujem sasvim mogućnost da prihvate i ovim da se bave. Ipak, moja pretpostavka je da će reći da je to pojedinačni pravni slučaj za koji postoje pravni ljekovi”, naglasila je Gorjanc – Prelević, gostujući u emisiji “Nedjelja u retrovizoru”.
Ustavni sud Crne Gore trenutno ima pet od propisanih sedam sudija, jer je, osim Dragane Đuranović, ranije prestala funkcija i sudiji Miloradu Gogiću, a na njegovo mjesto na posljednjem konkursu niko nije izabran. Zbog smanjenog broja sudija, trenutno može zasjedati samo jedno vijeće od tri člana, dok broj neriješenih ustavnih žalbi nastavlja da raste. Problem dodatno otežava činjenica da Ustavni sud odluke donosi većinom od propisanog broja sudija (najmanje četvoro), što često onemogućava donošenje odluka.
Takva je bila i odluka koja se odnosi na prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Na sjednici 25. decembra Ustavni sud je jednoglasno odlučio da predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića obavijesti o ispunjavanju uslova za penziju Šćepanovića, ali se sudije nijesu saglasile o datumu kada je stekao (maj 2024) ili stiče uslove za prestanak funkcije (maj 2025). Troje sudija, među kojima i sam Šćepanović, bilo je za primjenu Zakona o radu, koji bi mu obezbijedio ostanak na funkciji do maja mjeseca 2025. godine, a dvije sutkinje za primjenu Zakona o PIO.
Predsjednik Milatović je onda 3. januara raspisao javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda koji bi zamijenio Šćepanovića. Međutim, ostalo je nepoznato kada će njemu prestati funkcija i njegov nasljednik stupiti na dužnost?
U međuvremenu, Ustavni odbor je utvrdio listu od 13 kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore, po Javnom pozivu od 23. decembra prošle godine.
Neophodno je da Ustavni odbor i Skupština Crne Gore blagovremeno intervjuišu kandidate i bez političkih kalkulacija izaberu nedostajaće sudije Ustavnog suda, kako se ne bi ponovila situacija iz jula 2024. godine, kada niko nije bio izabran uprkos postojanju stručnih kandidata koji su ispunjavali sve uslove.
[1] Savjetodavno tijelo Savjeta Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima, a daje mišljenja i preporuke koje nisu obavezujuće.
Engleski
Crnogorski