Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za donošenje zakona koji bi obezbijedio rehabilitaciju i obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih sličnih kazamata.

HRA podsjeća da do danas ni vlast pod vođstvom DPS-a, ni vlasti od 2020. na ovamo nijesu prihvatile inicijativu udruženja Golootočana i Akcije za ljudska prava da se takav zakon donese, zbog čega su golootočke žrtve teških kršenja ljudskih prava iz Crne Gore i njihove porodice jedine u regionu ostale obespravljene. Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju zakone kojima su odavno te žrtve obeštetile.

Podsjećamo da je još 1992. godine Skupština Republike Crne Gore osudila “teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima” i objavila da će se “svima njima obezbijediti moralna i pravna satisfakcija”, a da su se i Ombudsmani Šefko Crnovršanin i Šućko Baković bezuspješno zalagali za rehabilitaciju i obeštećenje Golootočana.

Propuštena je prilika da se i ovo pitanje riješi prilikom donošenja Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja 2015. godine.

Vlade pod vođstvom Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića propustile su priliku da isprave istorijsku nepravdu.

Apelujemo na Vladu Milojka Spajića da odmah formira radnu grupu za izradu zakona, da bi još svega nekoliko živih zatvorenika sa Golog otoka dočekalo satisfakciju koju zaslužuju, kao i potomci preminulih.

Pozivamo Vladu da obezbijedi da ove godine Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, koji se obilježava 24. marta, dočekamo bar sa radnom grupom koja bi počela sa radom.

Podsjećamo da je samo na Golom otoku bilo 3.390 Crnogoraca, što je 21,5% od ukupnog broja zarobljenika. To je proporcionalno daleko najveći broj u odnosu na broj stanovnika svake od tadašnjih jugoslovenskih republika.

Vlada premijera Krivokapića predlog HRA i Udruženja Golootočana u pravcu donošenja takvog zakona nije razmatrala iako je rekla da će to učiniti.

Negiranje žrtve kršenja ljudskih prava je nipodaštavanje ljudskih prava. Crna Gora mora uložiti ključni napor da sve žrtve teških kršenja ljudskih prava iz prošlosti dobiju satisfakciju i ne budu zaboravljene.

Takav konkretan raskid s ratnom prošlosti, utemeljen u moralnim i pravnim načelima, bilo bi važan zalog za stabilnu demokratsku budućnost.