B6.T8 – Bivša sutkinja Vučković ponovo tužila Sudski savjet
HRA BILTEN 6 – TEMA 8
Bivša sutkinja i vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Vučković ponovo je 12. marta podnijela tužbu protiv Sudskog savjeta. Prema pisanju medija, Vučkovićeva je u tužbi istakla da joj je ponovo odbijen zahtjev da prima naknadu po prestanku funkcije, uprkos presudi Upravnog suda Crne Gore koji joj je dao za pravo.
Shodno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, sudije i državni tužioci imaju pravo da nakon prestanka funkcije godinu dana primaju naknadu u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, i bez obzira na razlog zbog kojeg im funkcija prestaje. Ovo pravo može i da se produži za još godinu dana, ako u tom periodu korisnik stiče pravo na penziju.
Upravni sud je početkom februara prihvatio tužbu Vučkovićeve, i vratio predmet na ponovno odlučivanje, ali je Sudski savjet 26. februara ponovo odbio njen zahtjev, tako što su četiri člana glasala za, a tri protiv (šest glasova „za“ je potrebno za donošenje odluke). Savjet je na isti način postupio u decembru prošle godine, kada je rezultat glasanja bio 4:4.
Sudski savjet je zauzeo stav da se ne može priznati pravo na naknadu nakon prestanka funkcije ako funkcija prestaje na lični zahtjev funkcionera, kako navodi Vučkovićeva.
U njenoj tužbi se navodi da Sudski savjet nepravilno tumači zakon i krši osnovna prava.
„Sve pokazuje da tuženi smatra sebe sudom odnosno sudijom, pa preuzima na sebe pravo i obavezu da tumači zakon, što je, u krajnjem, izuzetno zabrinjavajuće. Tuženi Sudski savjet Crne Gore, bez obzira što donosi odluke, ne sudi niti presuđuje, niti smije u bilo kom trenutku da tumači zakon i svojevoljno popunjava pravne praznine, odnosno stvara sudsku praksu, jer isti nije sud“, piše u tužbi čije je djelove objavio portal RTCG.
Vučkovićeva je u tužbi navela da je i Upravni sud ranije potvrdio da je norma jasna i nedvosmislena i ne ostavlja mogućnost drugačijeg tumačenja, osim onog da onaj koji je „profesionalno obavljao funkciju ima pravo da nakon prestanka iste jednu godinu prima naknadu“.
Ranije je Sudski savjet odobravao naknadu i sudijama koje su krivično osuđivane. Tako je, na primjer, sudija Osnovnog suda u Rožajama, Milosav Zekić, pravosnažno osuđen za krivična djela ugrožavanje sigurnosti i laku tjelesnu povredu, podnio ostavku iako se nalazio u postupku razrješenja, pa mu je Sudski savjet svejedno dodijelio jednogodišnju funkcionersku naknadu, a zatim i otpremninu. O ovom slučaju smo pisali u Analizi postupaka izbora, napredovanja i utvrđivanja odgovornosti sudija u Crnoj Gori 2020-2021,
Vesna Vučković je kao sutkinja Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. godine izabrana da kao vršiteljka dužnosti rukovodi najvišom sudskom istancom, a početkom decembra 2024. godine je podnijela ostavku na sudijsku funkciju.
U februarskom biltenu smo naveli podatak Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore da su sudije, kojima je prestala funkcija, od početka 2020. do kraja 2024. na ime funkcionerskih naknada dobili ukupno 2.172.239 eura. Od 87 sudija svih sudova kojima je isplaćen taj novac, više od pola – 49 je podnijelo ostavku.
Zbog takve prakse, Akcija za ljudska prava je predložila izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, kao i izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, da bi se ograničilo pravo na naknadu po prestanku radnog odnosa.
„Ostavka je zgodan potez za neke neodgovorne ljude, zato što sav teret i pritisak nestaju, a ostaje funkcionerska naknada… Ako su još sudija ili državni tužilac krivi za disciplinski prekršaj, onda je ostavka idealno rješenje, jer se disciplinski postupak odmah gasi, a ne gubi se naknada“, saopštila je ranije za Dan izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.
Crnogorski