
KONAČAN BROJ POTPISNIKA INICIJATIVE PROTIV UVOĐENJA VJERONAUKE U JAVNI OBRAZOVNI SISTEM: 114 NVO i 9 GRAĐANSKIH AKTIVISTA/KINJA
16/04/202526 GODINA OD ZLOČINA U KALUĐERSKOM LAZU: BEZ PRAVDE I SPOMEN-OBILJEŽJA

Akcija za ljudska prava (HRA) i Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava (CKP) podsjećaju da se sjutra navršava 26 godina od kada su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije ubili 21 civila i ranili još sedam na području Kaluđerskog laza, u blizini Rožaja. Žrtve su bile albanske nacionalnosti koje su, bježeći od sukoba na Kosovu, tokom NATO intervencije 1999. godine spas potražile u Crnoj Gori.
Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao. Nadležni organi nisu utvrdili da je riječ o ratnom zločinu, žrtve i njihove porodice nisu obeštećene, a na mjestu stradanja ne postoji nikakvo spomen-obilježje.
HRA i CKP pozivaju nadležno Ministarstvo kulture i medija da što prije dozvoli podizanje spomen-obilježja žrtvama u Kaluđerskom lazu i omogući dostojanstveno sjećanje na civile koji su tamo stradali.
Rožaje i okolna mjesta su 1998–1999. godine pružili utočište velikom broju izbjeglica sa Kosova. Šemso Dedeić, tadašnji policajac i načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Rožajama, na suđenju optuženima za zločin u Kaluđerskom lazu je rekao:
Civili koji su se u to vrijeme kretali prema Rožajama, dolazeći iz pravca Kosova, nisu bili naoružani. Civili sa područja Kosova su prihvaćeni i smješteni u Rožajama kao izbjeglice, a broj njih je dnevno iznosio oko deset hiljada, a ponekad i više tokom trajanja rata.
U znak sjećanja na žrtve zločina u Kaluđerskom lazu, prijatelji, građani i aktivisti okupiće se u petak, 18. aprila, u 10 časova na mjestu stradanja, kako bi obilježili godišnjicu zločina. Istog dana, u 12 časova, porodice žrtava, prijatelji i aktivisti položiće cvijeće kod spomen-grobnice u Novom selu, kod Peći.
HRA i CKP pozdravljaju ponovno formiranje krivičnog predmeta povodom ratnog zločina u Kaluđerskom lazu. Apelujemo na hitan rad u ovom predmetu dok su svjedoci i preživjeli srodnici žrtava još živi. Svako dalje odgađanje pravde dodatno produbljuje nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama, i podriva vladavinu prava.
Podsjećamo, nepoznato je zašto su vojnici tog dana pucali na izbjeglice. Do danas su procesuirana ubistva jedanaest civila, od kojih je šestoro ubijeno u Kaluđerskom lazu, a ostali na drugim lokacijama. Zbog loše sprovedene istrage u ovom predmetu, prema presudi Višeg suda u Bijelom Polju, tokom suđenja nije bilo moguće utvrditi ko je pucao na civile, pa su svi optuženi pripadnici Vojske SRJ zbog nedostatka dokaza oslobođeni 2014. godine. U ovom predmetu Viši sud u Bijelom Polju nije ni dao odgovor na pitanje da li je na području Kaluđerskog laza počinjen ratni zločin. Time je umanjio mogućnost utvrđivanja odgovornosti onih koji su bili nadređeni neposrednim izvršiocima po osnovu komandne odgovornosti.
Analiza oslobađajuće presude je objavljena u izvještaju Akcije za ljudska prava “Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori 2009-2015. godine”.
Na suđenju, tadašnji policajac Dema Ramović dao je sljedeći iskaz:
Primijetio sam grupu od 30-40 civila sa rukama na potiljku u ležećem položaju pored kojih su stajala dva vojnika sa okrenutim cijevima prema tim civilima. Sporadična paljba iz vatrenog automatskog oružja sa kratkim rafalima, sa dužim vremenskim razmakom, upravo kako kažu – sporadična paljba, već se čula sa onog mjesta gdje smo sreli prvu kolonu civila, a dopirala јe iz pravca gdje je naselje Kaluđerski laz. Kada smo stigli do ove druge grupe civila paljba se intezivirala i radilo se o paljbi sa dužim trajanjem, dužim rafalima… Upravo se radilo о žestokoj paljbi.
Nikada nijesam bio u prilici da primijetim pripadnike tzv. “OVK” na području nadležnosti OB, niti smo imali zvanične informacije o kretanju i nalaženju takvih lica na teritoriji opštine Rožaje u tom рeriodu.
Nastavak pročitajte u knjizi HRA “Protiv zaborava”. Objavili smo iskaze mještana, jednog od preživjelih iz izbjegličke kolone i dvojice pripadnika crnogorske policije.