Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) pružile su besplatnu pravnu pomoć pomorcu Borisu Nikoliću, koji se već pet dana nalazi u karantinu u Institutu “dr Simo Milošević” u Igalu, smatrajući da mu je, upućivanjem u karantin na 14 dana, povrijeđeno pravo na ličnu slobodu i da je diskriminisan.

HRA je, uz pomoć advokata Dalibora Tomovića, podnijela habeas corpus žalbu predsjedniku Osnovnog suda u Herceg Novom, Ivanu Peroviću, za ukidanje rješenja o karantinu i puštanje Nikolića na slobodu, pozivajući se na član 5 stav 4 Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) i član 9 Ustava Crne Gore, koji obezbjeđuju osobama lišenim slobode na bilo koji način pravo da pokrenu postupak u kojem će sud hitno ispitati zakonitost njihovog lišavanja slobode i naložiti oslobađanje ako utvrdi da su nezakonito lišeni slobode. U žalbi je istaknuto da mjera lišavanja slobode upućivanjem u karantin, koju je Nikoliću izrekla zdravstveno-sanitarna inspektorka, nije bila neophodna, jer nije ni razmatrano da li se isti cilj mogao postići blažim mjerama kao što su uvažavanje negativnog rezultata testa koji je uradio tri dana ranije u Francuskoj, omogućavanje da isti test ponovi u Crnoj Gori i o svom trošku, ili upućivanje u samoizolaciju u kućnim uslovima. Naglašeno je i da drugačiji tretman osoba koje u Crnu Goru stižu privatnim avionima i jahtama ukazuje na to da karantin nije neophodna mjera.

CGO je, uz pomoć advokata Siniše Gazivode, podnio žalbu nadležnom Ministarstvu zdravlja na rješenje o određivanju mjera institucionalnog karantina zbog povrede pravila postupka, te činjenice da zdravstveno-sanitarna inspektorka nije utvrdila konkretne okolnosti slučaja i zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz člana 5 EKLJP.

Crnogorski pomorac Boris Nikolić se obratio i Siniši Bjekoviću, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, a CGO je poslao urgenciju Ombudsmanu za hitno postupanje zbog ograničavanja ljudskih prava i sloboda i diskriminacije Nikolića. Nikolić je direktno diskriminisan u odnosu na njegove kolege strance – posadu stranih jahti koje uplovljavaju u Crnu Goru i strance koji su vlasnici ili zakupci tih jahti odnosno letjelica kapaciteta do 10 sjedišta. CGO je u urgenciji Ombudsmanu naveo da je propisivanje mjera obaveznog institucionalnog karantina crnogorskim pomorcima koji se vraćaju u zemlju, a koji imaju uslove za kućnu samoizolaciju, nezakonito, diskriminatorno i protivno međunarodnim standardima, i to zbog kršenja Ustava Crne Gore, Zakona o zabrani diskriminacije i prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

HRA i CGO očekuju da se Ombudsman posebno pozabavi i dijelom pritužbe gospodina Nikolića koji se odnosi na uslove pod kojima on boravi u karantinu, a osobito u pogledu konstantnog držanja u zatvorenom prostoru, bez mogućnosti izlaska na rekreaciju u dvorište, što je protivno Pravilniku o uslovima sprovođenja mjere karantina.

Važno je napomenuti da institucionalno zadržavanje od 14 dana crnogorskih pomoraca koji se sa broda vraćaju jedinstvena praksa u regionu. Na primjer, shodno mjerama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, hrvatski pomorci koji su se istog dana iskrcali sa crnogorskim pomorcem nisu otišli u institucionalni karantin niti u kućnu samoizolaciju, već imaju instrukciju da se 14 dana od dolaska u zemlju moraju pridržavati obaveznih mjera koje se odnose na zabranu napuštanja mjesta stanovanja, osim nužnih izlazaka sa obaveznim nošenjem maske i držanja propisane distance, ali i obaveznu kontrolu temperature i respiratornog stanja. U tom kontekstu, CGO i HRA su se obratili Milutinu Simoviću, predsjedniku Nacionalnog koordinacionog tijela za suzbijanje zaraznih bolesti (NKT) i Kenanu Hrapoviću, ministru zdravlja sa inicijativom da mjeru obaveznog karantina za crnogorske pomorce i ostale povratnike iz inostranstva ukinu i da obezbijede da svi budu besplatno testirani na korona virus ili da dozvole ljudima da se testiraju o svom trošku, odnosno da primijene praksu iz susjedne Hrvatske. Prema trenutno raspoloživim podacima u svijetu plovi oko 625 crnogorskih pomoraca i članova posada kruzera (doktori, tehničari, kuvari, konobari, sobarice, i dr.). Od tog broja, u Crnu Goru se do sada vratilo 264 lica, bilo Vladinim specijalnim letovima ili u svojoj režiji, alternativnim rutama. Shodno raspoloživom broju testova, ne vidimo opravdani razlog zbog kojeg bi se ovim licima ugrožavala njihova elementarna prava i slobode kada postoje svi uslovi da se ona poštuju, a da se ne ugrožava javno zdravlje.

HRA i CGO od svih nadležnih državnih organa očekuju hitno postupanje u skladu sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, a čime bi se obustavilo sistemsko kršenje prava crnogorskih pomoraca i drugih povratnika iz inostranstva.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA)
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO)