Akcija za ljudska prava (HRA) poziva Sudski savjet da odloži testiranje kandidata zakazano za 25. i 26. januar dok se ne izmijeni postupak tog testiranja tako da se rizik od zloupotreba isključi ili bar znatno smanji. HRA takođe smatra da je postojeći sastav Sudskog savjeta u vidu članova koji su sprovodili izbor kandidata za sudije 2019. godine izgubio legitimitet, i da neki novi ljudi treba da biraju sudije u Crnoj Gori.
Sudski savjet nije izvukao pouke iz prethodnih skandala prilikom izbora kandidata za sudije, i, suprotno najavama, nije unaprijedio pravila postupka tako da se obezbijedi transparentan i objektivan izbor.
U Crnoj Gori se pisano testiranje i dalje sprovodi tako što članovi Komisije za testiranje iz reda sudija prethodno pribave po četiri spisa presuđenih predmeta iz nadležnosti osnovnih sudova, čije su presude dostupne na internetu, nakon čega se žrijebom izvlači jedan iz krivične i jedan iz parnične oblasti na osnovu koga učesnici na konkursu pišu presude. Spisi se prikupljaju na način koji omogućava da širi krug ljudi ima uvid u to koji predmeti ulaze u uži izbor, što je dovoljno da kandidati, koji dobiju tu informaciju, imaju povlašćen položaj.
Ovaj način testiranja je bio posebno kritikovan poslije poslednjeg skandala na testiranju iz marta 2020. godine, kada su pojedini učesnici varali na testu tako što su kopirali presude sa interneta.
Tada je i profesor međunarodnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, Nebojša Vučinić, predložio da Sudski savjet formuliše hipotetičke slučajeve i ne koristi predmete dostupne na internetu i tako maksimalno onemogući prepisivanje.
U Bosni i Hercegovini, na primjer, pisano testiranje je automatizovano, tako da je rizik od varanja sveden na minimum. Tamo se testiranje sprovodi u elektronskoj formi, tako što algoritam sam sastavlja test iz baze ispitnih zadataka, metodom slučajnog izbora, najranije 24 časa prije održavanja testa. Nakon tako sprovedenog testiranja, ocjenjivanje se vrši automatski i kandidatu se odmah po završetku testa na ekranu pojavi preliminarni rezultat koji sadrži broj osvojenih bodova.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je sačinilo posebnu elektronsku bazu ispitnih zadataka, koju redovno ažurira njihova Stalna komisija. Bazi ima pristup samo zaduženo osoblje Sekretarijata i članovi Stalne komisije. Svaki pristup bazi se evidentira, tako što se navede ko joj je pristupio, kao i datum i radnje koje je preduzeo prilikom pristupa.
HRA je poslije skandala prilikom testiranja u martu 2020. godine pozvala Sudski savjet da objasni javnosti šta se tačno dogodilo, zašto je došlo do toga, da spriječe da osobe koje su varale postanu sudije i da preduzmu sve što je neophodno da se takve pojave više ne događaju. Sudski savjet je nakon toga podnio krivičnu prijavu koja je odbačena u oktobru 2020. godine. Pored toga, izvršene su i izmjene Poslovnika u pogledu procedure izbora i to tako da je sada obavezno da u prostoriji za testiranje bude prisutan najmanje jedan član Komisije za testiranje i jedan predstavnik Sekretarijata, za razliku od prethodnog rješenja kada su svi članovi Komisije za testiranje morali biti prisutni. Sada nije dozvoljena upotreba prenosne USB memorije i interneta, ali je omogućeno napuštanje prostorije za testiranje u trajanju do pet minuta. Umjesto stručne literature, kandidati mogu koristiti samo zakone i druge propise. Kandidat neće biti ocijenjen ako se utvrdi da je koristio nedozvoljena sredstva i to je sve. Ove novine u Poslovniku Sudskog savjeta ne obezbijeđuju potrebne garancije protiv varanja na pisanom testu.
Slična situacija se dogodila i 2014. godine, kada su pojedini kandidati varali na testu za sudije uz pomoć tehničkih pomagala „bubice”. Savjet nije utvrđivao ko je varao na ispitu, s obrazloženjem da su testovi bili potpisani šiframa, i tada je odlučeno da se kandidatima ponudi još jedna šansa i da svi ponove testiranje. Još tada je Savjet istakao da će se ubuduće preduzeti mjere predostrožnosti kako bi se sličan skandal spriječio, ali to očigledno nije učinjeno jer se sličan skandal ponovio i 2020.
HRA je upoznata i sa primjedbama na proceduralne propuste prilikom izbora novih članova Komisije za testiranje na koje su ukazali i učesnici konkursa za sudije u pismu koje su nedavno poslali ministru pravde, ljudskih i manjinskih prava. U pismu se ukazuje da članovi Komisije nijesu izabrani tajnim glasanjem, u skladu sa Poslovnikom, kao i da je moralo biti donijeto rješenje o imenovanju novih članova, a ne odluka o zamjeni članova. Odlučeno je da Komisiju za testiranje čine sudija Verica Sekulić, kao predsjednica, sudija Dragan Babović i pravnik Dobrica Šljivančanin kao njeni članovi.
Postojeći sastav Sudskog savjeta već preko dvije godine radi u statusu osporenog legitimiteta. HRA je zajedno sa kolegama iz Instituta alternativa i MANS protiv svih članova Sudskog savjeta podnijela krivične prijave zbog falsifikovanja ocjena za intervju prilikom izbora sudija 2019. godine, na istom konkursu koji je tužbom oborio jedan od učesnika konkursa, Ivan Vukićević. Zahtijevali smo od svih članova Sudskog savjeta da podnesu ostavke jer smatramo da oni poslije takvog postupanja više nemaju potreban legitimitet za izbor sudija.
Pisano testiranje, zakazano za 25. i 26. januar, zakazano je nakon poslednje sjednice u 2020. godini na kojoj je Sudski savjet, nakon dva sata rasprave, ipak odlučio da sprovede odluku Upravnog suda i ponovi i pisano testiranje, a ne samo intervjue, kako je ranije bilo odlučeno. HRA je tada tražila od Sudskog savjeta da dosledno sprovede odluku Upravnog suda u kojoj je utvrđen niz nepravilnosti upravo prilikom sprovođenja pisanog testiranja, a određeni broj kandidata je iz istog razloga uputio i protestno pismo Sudskom savjetu i ministru pravde, Vladimiru Leposaviću.
