HRA BILTEN 2 – TEMA 5

Nakon što su neki od najviših državnih zvaničnika – predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i pojedini predstavnici Demokratske Crne Gore, oštro kritikovali rad sudija i donošenje pojedinih odluka, 8. novembra je stigla reakcija Sudskog savjeta. Prethodno je i Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala Sudski savjet da reaguje i obezbijedi zaštitu integriteta sudstva.

Sudski savjet je u saopštenju istakao da su otvoreni za kritike, ali samo ako su argumentovane, objektivne i utemeljene.

“Neprimjerene izjave premijera (da se stidi nekih odluka sudova) i ministra unutrašnjih poslova (da sud svaki dan pušta kriminalce iz pritvora) doprinose javnom nepovjerenju u sudove i slabljenju digniteta ukupnog pravosuđa”, konstatovano je u saopštenju Sudskog savjeta.

Sudski svjet konstatuje da su svjesni stanja u crnogorskom sudstvu, ali da je za promjene neophodno angažovanje novih sudija, popunjavanje nedostajućih pozicija, ali i stvaranje boljih uslova za rad.

“I izvršna i zakonodavna vlast, svaka u okviru svoje nadležnosti treba bez odlaganja da preduzmu aktivnosti na popravljanju prostornih, smještajnih, materijalnih, normativnih i tehničkih uslova za efikasniji rad specijalnog odjeljenja”, piše u saopštenju Sudskog savjeta u kom pozivaju “da se ne dozvoli partijskim glasnogovornicima da kreiraju negativnu sliku o jednoj od tri ravnopravne grane vlasti”.

Taj poziv, pak, očigledno nije prihvaćen, jer je već 23. novembra Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore u Skupštini Crne Gore, optužio “pojedine sudije” da su u sprezi sa mafijom, ali bez navođenja konkretnih imena ili podnošenja krivičnih prijava.

“Pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima”, kazao je Bogdanović.

Zbog njegovih optužbi reagovali su iz Udruženja sudija Crne Gore. Tvrde da Demokratska Crna Gora neprimjerenom terminologijom targetira sudije kao članove kriminalnih organizacija.

“Pozivamo gospodina Borisa Bogdanovića da odmah saopšti imena svih sudija za koje zna da su u službi kriminala i na taj način pomogne Udruženju sudija i nadležnim organima u borbi protiv kriminala”, piše u saopštenju Udruženja sudija.

Pozvali su i Specijalno državno tužilaštvo da povodom Bogdanovićeve izjave formira predmet i pokrene izviđaj, te da sasluša funkcionera Demokratske Crne Gore u svojstvu svjedoka, kako bi iznio saznanja i ukazao na sudije koje svoj posao rade nezakonito.

I Sudski savjet je ponovo reagovao. Njegovi članovi uočavaju da “političari ne prepoznaju položaj sudstva kao nezavisne grane vlasti, niti svoju obavezu da se uzdržavaju od izjava koje dovode u pitanje nezavisan i nepristrasan rad sudova”. Ohrabruju političke aktere da “preduzmu konkretne korake i aktivnosti na identifikaciji lica koja smatraju odgovornim” i da prestanu sa urušavanjem integriteta svih sudija. Iz Sudskog savjeta upozoravaju da sudije ne mogu adekvatno da funkcionišu “u ambijentu u kojem se sistematski radi na urušavanju povjerenja javnosti u njihov rad”.

No, paušalnim napadima na crnogorsko pravosuđe u novembru 2024. tu nije bio kraj. Generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić je, komentarišući odluku tužilaštva da podnese optužni predlog protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG zbog njegovog izbora za čelnog čovjeka Javnog servisa, kazao da je ona apsurdna i ukazao na navodne veze tužilaca uključenih u ovaj predmet sa kriminalnim strukturama.

“Tužioci koji su radili na ovom predmetu su imali bliske kontakte s organizovanim kriminalnim grupama, u zemlji koja će sjutra da uđe u EU”, kazao je Raonić, ne navodeći imena konkretnih državnih tužilaca.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici demantovali su njegove navode. ”Neosnovane su i neistinite tvrdnje da je odluka o podnošenju optužnog predloga donijeta pod bilo čijim uticajem”, kazali su iz ODT-a i ohrabrili Raonića da podnese krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv bilo kog tužioca za kog smatra da je postupao pod nečijim uticajem.

Reagovao je i Sindikat državnih tužilaštava. Konstatovali su da Raonićeve paušalne ocjene imaju za cilj narušavanje ugleda i integriteta tužilaca.

U međuvremenu, Sudski savjet je odlučio da bude transparentniji. Na sjednici održanoj 8. novembra razmotrili su zahtjev HRA da se sjednice audio-vizuelno snimaju i prenose, kao i da se informacije o zakazanim sjednicama i predloženom dnevnom redu objavljuju nekoliko dana unaprijed.

Omogućeno je javnosti da prisustvuje sjednicama Sudskog savjeta, i najavljeno da će se dnevni red objavljivati dva-tri dana prije zasijedanja. Ipak, članovi Sudskog savjeta su konstatovali da još ne postoje tehnički uslovi za snimanje i prenos sjednica.

HRA BILTEN 2

• B2.T1 – Vrhovni sud dobio predsjednicu nakon četiri godine – mandat Valentini Pavličić
• B2.T2 – Kopanje tunela ispod Višeg suda u fazi kontrole optužnice
• B2.T3 – Odgođen štrajk sudija, postignut pomak u pregovorima s vlašću
• B2.T4 – Istraživanje HRA – trećina sudija i tužilaca percipira korupciju u pravosuđu
• B2.T5 – Sudski savjet u klinču s političarima, odlučili da otvore sjednice za javnost
• B2.T6 – Sudski i Tužilački savjet nepotpuni, Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu bez reakcije
• B2.T7 – Hoće li u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici imati ko da sudi?
• B2.KV – KRATKE VIJESTI